Kokalari prozvala ljude iz Trumpovog okruženja zbog Dodikovog lobiranja: „Ko zaista mijenja američku politiku prema Balkanu?“

Američka aktivistica Evi Kokalari, poznata po vezama s pokretom MAGA i političkim krugovima bliskim američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, iznijela je niz optužbi na račun osoba iz njegovog okruženja, dovodeći u pitanje način na koji se oblikuje američka politika prema Balkanu i Miloradu Dodiku.

Kokalari tvrdi da su lobistički ugovori vrijedni više miliona dolara, sastanci s predstavnicima američke administracije i poslovne veze pojedinaca povezani s promjenama u odnosu Washingtona prema Republici Srpskoj. Posebno je ukazala na kompaniju Continental Strategy, navodne kontakte s osobljem Bijele kuće i veze koje, prema njenim tvrdnjama, postoje između pojedinih lobista i ljudi iz administracije.

U svom obraćanju zatražila je od Trumpa da se direktno izjasni o tome da li je upoznat s promjenama američke politike prema Balkanu i da li ih je odobrio. Njene tvrdnje i pitanja, međutim, predstavljaju optužbe i sumnje koje je iznijela aktivistica, a ne potvrđene zaključke o nezakonitom utjecaju na američku vanjsku politiku.

Sastanak 6. februara i ugovor s kompanijom Continental Strategy

Kokalari je posebno izdvojila sastanak Milorada Dodika s osobljem Bijele kuće, za koji tvrdi da je održan 6. februara 2026. godine. Prema njenim navodima, istog dana Vlada Republike Srpske potpisala je lobističke ugovore s kompanijom Continental Strategy.

„Evo još jednog sastanka između Milorada Dodika i osoblja Bijele kuće. Ovaj sastanak se odigrao 6. februara 2026. godine, istog dana kada je Dodikova vlada potpisala lobističke ugovore s kompanijom Continental Strategy“, navela je Kokalari.

Ona je otvorila pitanje da li je upravo lobistička kompanija pomogla u organizaciji sastanka i da li su kontakti s američkim zvaničnicima povezani s promjenama u pristupu Washingtona prema Republici Srpskoj.

Kokalari se osvrnula i na Dodikove izjave da su se američki predsjednik i politika SAD-a promijenili u odnosu prema ovom bh. entitetu. Zatražila je objašnjenje s kim je Dodik razgovarao o tim pitanjima i ko mu je, kako tvrdi, mogao garantovati da se Sjedinjene Američke Države neće miješati u unutrašnje poslove drugih zemalja.

U dostavljenom materijalu nisu navedeni nezavisno potvrđeni dokazi da je Continental Strategy organizovao sporni sastanak ili da je lobistički ugovor neposredno doveo do promjene američke politike.

Kćerka Susie Wiles i veze s ljudima iz Republike Srpske

Poseban dio svojih optužbi Kokalari usmjerila je prema krugu povezanom sa Susie Wiles, šeficom kabineta američkog predsjednika.

Aktivistica tvrdi da je kćerka Wiles blisko povezana s ministrom unutrašnjih poslova Republike Srpske i da je ugovor s lobističkom firmom u kojoj je ona partner potpisan istog dana kada je održan sastanak Dodika s osobljem Bijele kuće.

Na osnovu tih navoda postavila je pitanje postoji li sukob interesa i da li su porodične, poslovne i političke veze pojedinaca mogle utjecati na pristup američkih zvaničnika predstavnicima Republike Srpske.

„Da li je Continental osigurao ovaj sastanak i da li se američka vanjska politika mijenja zbog lobističkih ugovora s kompanijama koje su tako bliske šefici kabineta predsjednika SAD-a?“, upitala je Kokalari.

Njene tvrdnje otvaraju pitanje transparentnosti lobističkih aktivnosti i mogućih sukoba interesa, ali same po sebi ne dokazuju da je bilo ko zloupotrijebio službeni položaj ili da je američka politika mijenjana zbog privatnih poslovnih interesa. Za takve zaključke bili bi potrebni dokumenti o ugovorima, sastancima, eventualnim finansijskim vezama i procesu donošenja odluka.

Zašto se postavlja pitanje registracije stranih agenata?

Kokalari je dovela u pitanje i to da li su lobističke aktivnosti prijavljene u skladu s američkim Zakonom o registraciji stranih agenata, poznatim kao FARA.

„Zašto niko ovo ne prijavljuje pod FARA-om (Zakon o registraciji stranih agenata)?“, upitala je.

FARA je američki zakon koji, pod određenim uslovima, zahtijeva da osobe i organizacije koje djeluju u Sjedinjenim Američkim Državama u ime stranih nalogodavaca prijave takve aktivnosti Ministarstvu pravde SAD-a. Sama činjenica da neka kompanija obavlja lobističke poslove za stranog klijenta ne znači automatski da krši zakon, jer obaveza registracije zavisi od prirode odnosa, vrste aktivnosti i primjenjivih zakonskih izuzetaka.

Kokalari je navela da sumnja u mogućnost da je Dodikova delegacija samostalno organizovala sastanak. Kao dodatni argument spomenula je da je Alex Garcia iz kompanije Continental, prema njenim tvrdnjama, morao zakazati sastanak sa Susie Wiles i Željkom Cvijanović 21. septembra, nekoliko dana prije izbora u Bosni i Hercegovini.

Upravo taj navod koristi kako bi postavila pitanje o ulozi lobista u organizaciji kontakata s visokim američkim zvaničnicima. Ipak, bez uvida u prepisku, kalendare sastanaka i dokumentaciju o angažmanu kompanije nije moguće pouzdano utvrditi ko je organizovao pojedine susrete i pod kojim uslovima.

Kokalari sumnja u promjenu američke politike prema Balkanu

Aktivistica smatra da se na Balkanu odvija ozbiljno političko i lobističko djelovanje u kojem su, prema njenim riječima, potrošeni milioni dolara.

„U toku je veliko miješanje u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine, a u tom procesu su potrošeni milioni na lobiranje“, navela je Kokalari.

Ona je zatražila da se utvrdi da li promjene u odnosu američke administracije prema Balkanu proizlaze iz zvanične politike predsjednika Trumpa ili su povezane s finansijskim interesima pojedinaca koji imaju pristup izvršnoj vlasti.

Kokalari je posebno naglasila da ne vjeruje krugu koji naziva „Susie INC“, a u kojem, prema njenom tumačenju, značajnu ulogu imaju politički operativci i lobisti poput Chrisa LaCivite i predstavnici kompanije Continental Strategy.

U svojim tvrdnjama osvrnula se i na Albaniju, gdje optužuje pojedine političke i lobističke aktere da su podržavali političare koje smatra korumpiranim. Kao primjer spomenula je Salija Berishu, bivšeg albanskog premijera, koji se našao pod američkim i britanskim sankcijama.

Ove ocjene predstavljaju stavove Kokalari. Da bi se utvrdilo postoji li veza između konkretnih lobističkih aktivnosti i odluka američke administracije, potrebno je analizirati relevantne ugovore, službene odluke i dokumentovane kontakte.

Spomenula Vučića, Berishu i Kushnerov projekat

Kokalari je svoju kritiku proširila i na političke prilike u Srbiji i Albaniji. Navela je da dio javnosti u tim zemljama smatra kako Trump podržava pojedine političare zbog poslovnih interesa povezanih s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika.

Ona, međutim, pravi razliku između takvih pretpostavki i vlastitog stava o Trumpu, navodeći da ne vjeruje da predsjednik nužno stoji iza svih poteza ljudi iz svog okruženja.

„Prilično sam sigurna da to nije slučaj kada je riječ o predsjedniku. Kushner je preplatio nekretninu koju je kupio, ili barem pokušava kupiti, i taj projekat nema nikakve veze s bilo kim u vladi“, navela je Kokalari.

U njenom obraćanju spominju se i Aleksandar Vučić u Srbiji te Edi Rama u Albaniji, uz tvrdnje o političkim i poslovnim vezama koje, prema njenom mišljenju, utiču na percepciju američke politike u regionu.

Kokalari smatra da se zbog takvih odnosa stvara utisak da Washington podržava određene političke lidere zbog interesa povezanih s investicijama i lobiranjem. Ipak, takve veze i motivi ne mogu se smatrati dokazanim samo na osnovu njenih izjava.

Traži direktan odgovor od Trumpa o sankcijama Dodiku

Jedan od ključnih zahtjeva Kokalari odnosi se na direktno izjašnjenje američkog predsjednika o promjenama politike prema Balkanu.

Posebno je pitala da li je Trump bio upoznat s odlukom o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku i da li je odobrio promjene koje se odnose na političke aktere u regionu.

„U svakom slučaju, i dalje nam treba direktan odgovor od predsjednika Trumpa. Da li je on svjestan ovih promjena politike na Balkanu i da li ih je odobrio? Stoji li on iza ukidanja sankcija Miloradu Dodiku i ukidanja zabrane izdavanja viza za Salija Berishu u Albaniji?“, upitala je Kokalari.

Njeno pitanje usmjereno je na razliku između zvaničnih odluka američke administracije i mogućeg utjecaja osoba koje imaju pristup predsjedniku i njegovom kabinetu.

Kokalari smatra da bi Trump javnim saopštenjem mogao razjasniti da li promjene predstavljaju njegovu zvaničnu politiku ili su rezultat djelovanja pojedinaca iz političkog i lobističkog okruženja.

U dostavljenom obraćanju nije navedeno da je Trump odgovorio na ova pitanja, niti su predstavljeni dokazi da je neka od odluka donesena zbog privatnih interesa osoba koje Kokalari spominje.

„Predsjednik mora znati ko stvara ovaj nered“

Na kraju svog obraćanja Kokalari je poručila da smatra kako su probleme stvorili politički operativci, među kojima posebno izdvaja krug povezan sa Susie Wiles, ali i ranije aktivnosti Richarda Grenella.

Pozvala je Trumpa da se javno oglasi i razjasni okolnosti političkih promjena na Balkanu, uključujući sastanke s predstavnicima Republike Srpske i odluke o sankcijama.

„Ovo je važno ne samo za nas koji živimo u SAD-u, već i za narod Bosne i Hercegovine, opoziciju u Srbiji i svakog građanina u Albaniji koji poziva da i Sali Berisha i Edi Rama budu zatvoreni i suoče se s punom pravdom za svoju duboku korupciju“, navela je Kokalari.

Svoje obraćanje zaključila je pitanjem kako informacije o navodnim vezama i lobističkim aktivnostima dostaviti Trumpu kada, prema njenim tvrdnjama, Susie Wiles kontroliše pristup predsjedniku i prekida komunikaciju s ljudima izvan svog kruga.