Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je razgovore s HDZ-om BiH o formiranju vlasti na državnom nivou, ali ne očekuje da će dogovor biti postignut brzo. Istovremeno zagovara širu koaliciju stranaka iz Republike Srpske, uključujući i opoziciju, kako bi zajedno nastupale u institucijama Bosne i Hercegovine.
U izjavi za Euronews BiH Dodik je rekao da bi razgovori s HDZ-om trebali biti održani danas. Dosadašnju saradnju dvije stranke opisao je kao dokazano partnerstvo, uz zamjerke zbog ranijih pokušaja HDZ-a da razgovara s opozicionim strankama iz RS-a.
„Mi smo imali partnerstvo koje je dokazano, uz neke male ekskurzije koje su se desile u jednom trenutku kad su oni pokušali nešto da urade sa opozicijom, ali to se svelo na jedan sastanak negdje na Kupresu. I to je to“, kazao je Dodik.
SNSD i HDZ BiH imaju različite stavove
Iako SNSD i HDZ BiH vidi kao partnere u budućim pregovorima, Dodik je priznao da dvije stranke nemaju iste stavove o svim političkim pitanjima, uključujući evropski put Bosne i Hercegovine.
„Mi imamo rezerve prema tom evropskom putu, ali smo rekli da se zbog toga po čemu se razlikujemo nećemo svakoga dana svađati. Hajde da probamo nešto da uradimo. Hoćemo da uradimo“, rekao je lider SNSD-a.
Poručio je i da mu niko neće određivati dnevni red sastanka te da mu nije presudno koje će bošnjačke stranke učestvovati u razgovorima o formiranju vlasti.
Govoreći o ranijim pregovorima, Dodik je ponovo otvorio pitanje imenovanja Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, tvrdeći da je SNSD zbog tadašnjeg zastoja izgubio značajan dio mandata.
„Privlači me da im nešto uzvratim“
Dodik je čekanje na imenovanje Tegeltije predstavio kao političku nepravdu prema SNSD-u i najavio da će to iskustvo utjecati na njegov pristup budućim razgovorima.
„Ali oni su nama ukrali godinu i po dana mandata kad je Zoran Tegeltija, kao Srbin, trebalo da bude predsjedavajući Vijeća. Privlači me ta situacija da im nešto uzvratim“, naveo je Dodik.
Prema njegovim riječima, stranke vladajuće koalicije u Republici Srpskoj imat će devet mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Ipak, smatra da bi politički nastup stranaka iz RS-a na državnom nivou trebao biti širi i uključivati i opozicione poslanike.
„Ja mislim da i iz opozicije moraju da shvate da su gubili glasove zato što se stvorio utisak o njihovom podaništvu gore. Treba da se konačno vrate na srpske nacionalne pozicije i da vrate svoj politički kapacitet“, poručio je.
Poziv opoziciji na zajednički nastup
Dodik je rekao da očekuje da će u opoziciji prevladati, kako je naveo, razum i da bi se široj koaliciji mogle pridružiti stranke s jednim, dvojicom ili četvoricom poslanika.
Komentarisao je i mogućnost formiranja parlamentarne većine u kojoj bi, umjesto SNSD-a, učestvovale opozicione stranke iz Republike Srpske. Poručio je da nema ništa protiv takvog pokušaja, ali je izrazio sumnju da bi takva većina mogla biti formirana.
„Vidim tamo neki kažu da će sada uzeti opoziciju i napraviti većinu. Pa neka naprave. Evo, ja se slažem da naprave. Samo ako mogu, neka naprave“, rekao je.
Njegov prijedlog šire koalicije podrazumijeva zajedničko djelovanje stranaka iz RS-a u državnim institucijama. Ostaje, međutim, pitanje u kojoj mjeri bi opozicione stranke bile spremne prihvatiti političke uslove koje postavlja SNSD i da li bi takav dogovor mogao obuhvatiti sva ključna pitanja.
Najavio redefinisanje izbornog zakona
Govoreći o izbornom procesu, Dodik je ocijenio da na proteklim izborima nije bilo zloupotrebe izborne tehnologije, ali je ustvrdio da bi do takvih problema moglo doći u budućnosti.
„Mi ne želimo da budemo zloupotrijebljeni“, naglasio je.
Najavio je redefinisanje izbornog zakona i izborne komisije, poručujući da će i ta pitanja utjecati na buduće političke dogovore.
Dodik se osvrnuo i na mogućnost pomilovanja u Predsjedništvu BiH, koja je u razgovoru spomenuta u kontekstu njegovog eventualnog preuzimanja funkcije predsjednika Vlade Republike Srpske. Rekao je da ne želi dramatizirati to pitanje, ali smatra da bi bilo bolje da se ono riješi u Sarajevu.
O tome ko će biti kandidat za predsjednika Vlade RS-a, kako je naveo, odlučivat će SNSD.
Kako je tekao izbor Zorana Tegeltije 2019. godine?
Dodikovo pozivanje na formiranje vlasti nakon izbora 2018. godine odnosi se na višemjesečni zastoj u imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Jedno od ključnih spornih pitanja bilo je usaglašavanje dokumenta koji je Bosna i Hercegovina trebala dostaviti NATO-u.
Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić uslovljavali su podršku imenovanju Zorana Tegeltije dogovorom o Godišnjem nacionalnom programu, kojem se Dodik protivio.
Kompromis je postignut 19. novembra 2019. godine dogovorom o Programu reformi BiH. Predsjedništvo BiH je na istoj sjednici imenovalo Tegeltiju za kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Njegovo imenovanje potvrđeno je u Parlamentarnoj skupštini BiH 5. decembra, dok je novi saziv Vijeća ministara imenovan 23. decembra 2019. godine. Državna izvršna vlast tako je formirana približno 14 mjeseci nakon izbora održanih u oktobru 2018. godine.
Dodikovo spominjanje izgubljenih godinu i po mandata predstavlja njegovu političku ocjenu trajanja zastoja i njegovih posljedica, dok hronologija imenovanja pokazuje da je od izbora do formiranja novog saziva Vijeća ministara prošlo oko 14 mjeseci.
