Bosna i Hercegovina napravila je novi diplomatski potez nakon događaja u Srbiji koji su izazvali snažne reakcije u javnosti. Ministarstvo vanjskih poslova BiH, putem Stalne misije pri Ujedinjenim narodima, uputilo je pismo svim državama članicama UN-a, ukazujući na ono što smatra institucionalnim veličanjem pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
U pismu se od međunarodne zajednice traži jasan i dosljedan odgovor, a Sarajevo je iznijelo tri konkretna zahtjeva. Oni se odnose na javnu osudu veličanja Mladića, mogućnost uvođenja ciljanih sankcija protiv odgovornih osoba te potvrđivanje autoriteta međunarodnih presuda kojima su utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici.
Pitanje podignuto na međunarodni nivo
BiH je odlučila da posljednje događaje ne zadrži samo u okviru bilateralnih odnosa sa Srbijom, već ih je diplomatskim putem predstavila svim državama članicama Ujedinjenih naroda.
U dokumentu se posebno ukazuje na događaje nakon smrti i sahrane Ratka Mladića, uz ocjenu da pojedini postupci predstavljaju institucionalno veličanje osobe koja je pravosnažno osuđena za najteže ratne zločine počinjene tokom rata u BiH.
Poseban naglasak stavljen je na činjenicu da se, prema navodima iz pisma, u takvim aktivnostima koriste državni resursi, vojne strukture i službene počasti.
Posebno sporna poruka „Pravac Potočari“
Među događajima na koje je BiH upozorila međunarodnu javnost posebno je izdvojeno prikazivanje lika Ratka Mladića uz poruku „Pravac Potočari“.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH takvu poruku ocijenilo je kao direktno pozivanje na genocidno nasilje i upozorilo na opasnost normalizacije poruka koje mogu predstavljati prijetnju ponavljanju sličnog nasilja. Potočari su mjesto koje ima posebno značenje u kontekstu genocida u Srebrenici i stradanja hiljada žrtava u julu 1995. godine.
Iz Sarajeva zato poručuju da se ne radi samo o pojedinačnim političkim izjavama, već o pitanju odnosa institucija prema pravosnažnim međunarodnim presudama.
BiH traži razmatranje ciljanih sankcija
Drugi zahtjev koji je upućen državama članicama UN-a odnosi se na mogućnost uvođenja ciljanih sankcija.
Prema sadržaju pisma, BiH traži da države razmotre restriktivne mjere protiv javnih zvaničnika i drugih osoba koje organizuju, podržavaju ili učestvuju u institucionalnom veličanju osoba pravosnažno osuđenih za genocid i druge teške međunarodne zločine.
Važno je naglasiti da samo pismo ne znači automatsko uvođenje sankcija. Konačna odluka o eventualnim mjerama zavisila bi od pojedinačnih država, njihovih zakona i međunarodnih obaveza.
Riječ je, dakle, o pozivu državama članicama da same razmotre mogućnost korištenja mehanizama koji su im dostupni.
Treći zahtjev odnosi se na presude o Srebrenici
Treći dio inicijative odnosi se na međunarodne sudske presude.
BiH je pozvala države članice UN-a da javno potvrde konačnost i autoritet presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Međunarodnog suda pravde koje se odnose na genocid u Srebrenici.
Istovremeno, od država se traži da odbace pokušaje poricanja, relativizacije, revizije ili političkog prekrajanja činjenica koje su već utvrđene pravosnažnim sudskim presudama.
Šta sada slijedi?
Ovim potezom BiH pokušava pitanje veličanja Ratka Mladića izvesti iz regionalnog političkog okvira i staviti ga pred širu međunarodnu zajednicu.
Ratko Mladić je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Njegova prvostepena presuda iz 2017. godine potvrđena je 2021. godine.
Sada će posebnu pažnju privući reakcije država kojima je pismo upućeno. Ostaje otvoreno pitanje hoće li pojedine članice UN-a javno osuditi navedene postupke, preduzeti diplomatske korake ili razmotriti ciljane restriktivne mjere.
Za Bosnu i Hercegovinu, međutim, poruka je jasna – međunarodno utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici i pravosnažne presude ne bi trebale biti predmet političkog prekrajanja, relativizacije ili negiranja.
