Bosna i Hercegovina mogla bi, prema novom prijedlogu ustavne reforme, dobiti potpuno drugačije unutrašnje uređenje. Hrvatsko narodno vijeće Bosne i Hercegovine podržalo je inicijativu Günthera Fehlingera kojom se predlaže ukidanje sadašnjih etničkih entiteta i formiranje moderne federacije sastavljene od deset kantona. Prijedlog je odmah privukao pažnju jer bi njegova realizacija predstavljala jednu od najvećih promjena državnog sistema od završetka rata.
Ideja podrazumijeva stvaranje države sa jedinstvenijom strukturom vlasti, ali uz široku autonomiju kantona. HNV BiH smatra da bi takav model mogao smanjiti postojeće političke blokade i omogućiti funkcionalnije djelovanje institucija.
Šta predviđa novi prijedlog
Prema inicijativi koju podržava HNV BiH, sadašnji entitetski sistem bio bi zamijenjen federalnim uređenjem sa deset kantona. Cilj je, kako navode iz ove organizacije, zadržati multietnički karakter Bosne i Hercegovine, ali istovremeno omogućiti lokalnim i regionalnim zajednicama visok stepen autonomije.
Autori prijedloga smatraju da bi ovakav model mogao smanjiti broj institucionalnih blokada i otežati mogućnost novih političkih podjela. Poseban naglasak stavljen je na efikasnije funkcionisanje države i jasnije određivanje odgovornosti različitih nivoa vlasti.
HNV podsjetio na prijedlog iz 1994. godine
Hrvatsko narodno vijeće BiH ističe da ideja nije potpuno nova. Prema njihovom saopćenju, koncept federalizacije cijele Bosne i Hercegovine veoma je sličan prijedlogu koji je HNV usvojio još 6. februara 1994. godine.
Kako navode, tadašnji dokument predstavljao je pokušaj pronalaska modela kojim bi se osigurala funkcionalna i samoodrživa država. Današnji prijedlog Günthera Fehlingera, prema njihovoj ocjeni, predstavlja svojevrsno pojednostavljenje ranije ideje, prvenstveno kroz smanjenje broja federalnih jedinica.
HNV također smatra da je dio tadašnjeg koncepta kasnije pronašao mjesto u Washingtonskom sporazumu.
Kritike postojećeg sistema
Jedan od glavnih razloga zbog kojih HNV BiH podržava promjenu ustavnog sistema jeste kritika postojećeg načina organizacije vlasti.
Iz ove organizacije ocjenjuju da je sistem uspostavljen nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma postao previše složen, skup i teško funkcionalan. Posebno problematičnim smatraju veliki broj nivoa vlasti i komplikovanu podjelu nadležnosti.
Prema njihovom mišljenju, građanima često nije jasno kojoj instituciji treba da se obrate za rješavanje određenog problema. Istovremeno, različiti nivoi vlasti mogu prebacivati odgovornost jedni na druge.
Upravo bi jasnija podjela nadležnosti, prema zagovornicima reforme, trebala biti jedan od ključnih ciljeva budućih ustavnih promjena.
Šta bi značilo ukidanje entiteta
Ukidanje Republike Srpske i Federacije BiH kao sadašnjih entitetskih jedinica predstavljalo bi izuzetno veliku promjenu političke i ustavne strukture zemlje.
Umjesto sadašnjeg modela, država bi bila organizovana kroz deset kantona koji bi imali određeni stepen autonomije, dok bi na državnom nivou ostale institucije zajedničke za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
Takva promjena zahtijevala bi veoma složen politički proces i ozbiljne ustavne izmjene. Zbog toga sama podrška HNV-a prijedlogu ne znači da će reforma biti provedena, već prije predstavlja javno zalaganje za drugačiji model uređenja države.
Ideja već izaziva pažnju javnosti
Prijedlog dolazi u trenutku kada se u Bosni i Hercegovini ponovo intenzivno govori o potrebi promjene ustavnog sistema, funkcionalnosti institucija i političkim blokadama.
Za zagovornike reforme, novi model mogao bi donijeti jednostavniji sistem i jasniju odgovornost vlasti. S druge strane, svaka rasprava o ukidanju entiteta predstavlja izuzetno osjetljivo političko pitanje koje bi zahtijevalo širok društveni i politički dogovor.
Za sada je najvažnije da je prijedlog javno predstavljen i da je dobio podršku HNV-a BiH. Hoće li ova inicijativa ostati samo politička ideja ili će u narednom periodu prerasti u ozbiljniju raspravu o budućem ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, tek će se vidjeti.
