Nova rasprava o budućem uređenju Bosne i Hercegovine izazvala je burne reakcije na političkoj sceni. Nakon što je Hrvatsko narodno vijeće BiH podržalo prijedlog prema kojem bi postojeće entitetsko uređenje bilo zamijenjeno drugačijim federalnim modelom, oglasio se Milorad Dodik. Predsjednik SNSD-a oštro je odbacio mogućnost da Republika Srpska bude obuhvaćena bilo kakvim planom njenog ukidanja ili teritorijalnog preuređenja. Njegova poruka pokazala je da bi svaka ozbiljnija inicijativa koja zadire u postojeću strukturu BiH mogla otvoriti novu veliku političku krizu.
Prijedlog koji je izazvao buru
U središtu nove političke rasprave nalazi se prijedlog austrijskog ekonomiste i političkog aktiviste Günthera Fehlingera, koji zagovara duboku promjenu unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.
Prema tom konceptu, sadašnja podjela na Federaciju BiH i Republiku Srpsku bila bi napuštena, dok bi država bila organizovana kao federacija sastavljena od deset teritorijalnih jedinica. Zagovornici ideje smatraju da bi takav model mogao smanjiti postojeće političke i etničke podjele te omogućiti efikasnije funkcionisanje institucija.
Prijedlog je dobio podršku Hrvatskog narodnog vijeća BiH, što mu je dalo dodatnu političku težinu, iako se za sada ne radi o zvanično usvojenom planu ustavne reforme države.
Dodik poslao oštru poruku
Milorad Dodik reagovao je putem društvene mreže X, jasno poručivši da ne prihvata ideju ukidanja Republike Srpske.
Njegova poruka HNV-u bila je direktna i veoma oštra. Poručio je da se mogu baviti preuređenjem postojećih kantona u Federaciji BiH, ali da Republiku Srpsku, kako je naveo, treba zaobići.
Dodik je uz to ponovio stav da je Republika Srpska, prema njegovom političkom viđenju, trajna kategorija i da se buduće uređenje Bosne i Hercegovine može mijenjati samo kroz dogovor predstavnika različitih političkih strana.
Posebno je kritikovao ono što smatra pokušajima nametanja rješenja bez saglasnosti političkih predstavnika iz Republike Srpske.
„RS je politička realnost“
U nastavku reakcije Dodik je ponovio jednu od ključnih poruka svoje politike – da se Republika Srpska mora posmatrati kao sastavni dio postojećeg ustavnog sistema BiH.
Prema njegovim riječima, bez prihvatanja Republike Srpske kao političke realnosti nije moguće postići funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu.
Takav stav direktno je suprotan ideji koju podržavaju zagovornici novog modela, jer njihov prijedlog upravo predviđa napuštanje sadašnje entitetske strukture.
Time se otvorilo pitanje može li se uopće postići politički kompromis oko ovako duboke reforme.
Šta bi donio novi model?
Ideja o deset federalnih jedinica predstavlja mnogo veću promjenu od klasičnih izmjena pojedinih zakona ili nadležnosti institucija.
U sadašnjem sistemu Bosna i Hercegovina ima dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku – uz Distrikt Brčko kao posebnu administrativnu jedinicu. Federacija BiH dodatno je podijeljena na deset kantona.
Fehlingerov koncept predviđa potpuno drugačiju teritorijalnu organizaciju, u kojoj bi postojeći entiteti bili ukinuti, a cijela država organizovana kroz deset novih federalnih jedinica. Zagovornici smatraju da bi takav sistem mogao biti jednostavniji i funkcionalniji, dok protivnici upozoravaju da bi promjena otvorila brojna politička i ustavna pitanja.
Za sada nema dogovora
Iako se prijedlog posljednjih dana našao u centru pažnje, važno je naglasiti da on trenutno predstavlja političku inicijativu, a ne odluku institucija Bosne i Hercegovine.
Za promjenu temeljnog unutrašnjeg uređenja države bile bi potrebne odgovarajuće ustavne procedure i širok politički dogovor. Postojeći ustavni okvir BiH temelji se na Dejtonskom mirovnom sporazumu, zbog čega bi ukidanje entitetske strukture zahtijevalo veoma složene političke i pravne korake.
Upravo zbog toga Dodikova reakcija ima prije svega političku težinu. Ona pokazuje da bi SNSD i političko rukovodstvo Republike Srpske pružili snažan otpor svakom prijedlogu koji bi doveo u pitanje postojeći status entiteta.
Nova rasprava o budućnosti BiH
Ova inicijativa ponovo je otvorila jedno od najosjetljivijih pitanja u Bosni i Hercegovini – da li je moguće napraviti ozbiljnu ustavnu reformu i pronaći model koji bi imao podršku svih ključnih političkih aktera.
Za sada takav dogovor ne postoji. Naprotiv, prve reakcije pokazuju koliko su stavovi udaljeni.
Dok jedni smatraju da je potrebna duboka reforma postojećeg sistema, drugi insistiraju da se promjene mogu provoditi isključivo kroz dogovor i uz očuvanje postojećeg ustavnog položaja Republike Srpske.
Dodikova najnovija reakcija tako je ponovo u prvi plan stavila pitanje budućeg uređenja Bosne i Hercegovine. Hoće li ova inicijativa ostati samo politička ideja ili će u narednom periodu prerasti u ozbiljnije pregovore, tek će se pokazati. Za sada je jasno samo da bi svaka rasprava o ukidanju entiteta izazvala snažne političke reakcije i otvorila jedno od najtežih pitanja u savremenoj politici BiH.
