Dodik za pristup skupu na Floridi izdvaja još 95.000 dolara: Puljić upozorava na moguće promjene u američkom Kongresu

Milorad Dodik nastavlja tražiti podršku u američkim konzervativnim krugovima, a njegove lobističke aktivnosti mogle bi se naći pred novim izazovima ukoliko republikanci izgube većinu u Kongresu SAD-a. Takvu procjenu iznio je dopisnik Federalne televizije iz Washingtona Ivica Puljić, koji je govorio i o Dodikovom planiranom prisustvu skupu američkih konzervativaca na Floridi.

Prema Puljićevim riječima, Dodik će za prisustvo ovom okupljanju u Trumpovom odmaralištu Mar-a-Lago izdvojiti dodatnih 95.000 dolara. Skup je najavljen za period od 4. do 7. novembra, a Puljić tvrdi da je Dodik pristup događaju osigurao zahvaljujući lobističkim aktivnostima.

Govoreći o mogućim posljedicama američkih međuizbora, Puljić je ocijenio da bi gubitak republikanske većine, posebno u Predstavničkom domu, značajno ograničio prostor za Dodikovo političko djelovanje u Washingtonu.

„Ukoliko republikanci izgube Kongres, prije svega Zastupnički dom, tu Dodik nema nikakvo uporište“, naglasio je Puljić.

Za prisustvo skupu na Floridi navodno izdvaja 95.000 dolara

Na pitanje jesu li lobističke aktivnosti omogućile Dodiku pristup skupu u Mar-a-Lagu, Puljić je odgovorio potvrdno, navodeći da će za to biti izdvojena dodatna sredstva.

„Da, naravno da su ga lobiranja dovela. On će sada dati još 95 tisuća dolara. Naravno, neće biti među govornicima, sjedit će tamo“, kazao je dopisnik FTV-a.

Prema njegovoj ocjeni, Dodik će pokušati pridobiti naklonost konzervativnih krugova predstavljajući se kao zaštitnik kršćanskih i zapadnih vrijednosti te protivnik globalizma.

Puljić je okupljanje opisao kao skup krajnje desnice, a istovremeno je doveo u pitanje političku korist koju Dodik može ostvariti svojim prisustvom. Posebno je kritikovao način finansiranja njegovih aktivnosti, tvrdeći da troškove ne snosi Dodik iz vlastitih sredstava, nego građani.

„Naravno ne plaća on iz svog džepa, nego građani Bosne i Hercegovine. Prije svega iz entiteta RS, koji je naravno dio Bosne i Hercegovine“, rekao je Puljić.

Navod o izdvajanju dodatnih 95.000 dolara iznesen je u njegovom televizijskom nastupu, dok u dostavljenom materijalu nisu navedeni dokumenti koji bi potvrdili izvor novca, način plaćanja ili tačnu svrhu uplate.

Puljić govori o podršci za secesionističke planove

Puljić smatra da Dodik kontakte s američkim konzervativnim krugovima ne gradi samo radi političkog utjecaja, već i s namjerom da osigura podršku za buduće poteze u Bosni i Hercegovini, uključujući eventualne secesionističke planove.

„Tražit će potporu za neku secesiju, eventualno ako može iduće godine. Mislim da će raditi na tome“, naveo je Puljić.

Govoreći o mogućnosti ponovnog uvođenja sankcija Dodiku, podsjetio je na aktuelne inicijative u američkom zakonodavnom procesu.

„Već tri su rezolucije sada aktualne u ovoj godini, samo da se njemu ponovne vrate sankcije. Nije to da odlučuje u svemu samo jedan čovjek“, kazao je.

Njegova poruka odnosi se na činjenicu da američka politika prema Bosni i Hercegovini ne zavisi isključivo od predsjednika SAD-a, nego i od Kongresa, političkih odnosa unutar zakonodavne vlasti i drugih institucija.

Međuizbori mogli promijeniti odnose snaga

Veliki dio Puljićevog komentara odnosio se na predstojeće američke međuizbore, na kojima će birači odlučivati o sastavu Kongresa i odnosu snaga između republikanaca i demokrata.

Prema njegovoj procjeni, ankete nagovještavaju značajnu pobjedu demokrata, posebno u utrci za Predstavnički dom, ali je upozorio da istraživanja javnog mnijenja ne moraju nužno odgovarati konačnim rezultatima.

„Anketa kaže biće plavi tsunami, odnosno uvjerljiva pobjeda demokrata. Biće interesantno. Naravno, ankete su jedno, život je drugo“, rekao je Puljić.

Kao jednu od najvažnijih tema za američke birače izdvojio je troškove života. Smatra da će upravo ekonomska pitanja imati značajan utjecaj na odluku građana, bez obzira na stranačku pripadnost.

Borba za kontrolu nad Senatom, prema njegovoj ocjeni, mogla bi biti neizvjesnija, a veća izlaznost republikanskih birača mogla bi značajno utjecati na rezultate pojedinih utrka.

Puljić je izbore opisao i kao svojevrsni referendum o radu predsjednika Donalda Trumpa.

„Ovo će biti jedan referendum i za predsjednika Trumpa, jer je njegova popularnost na najnižoj mogućoj razini“, ocijenio je.

Trump bi mogao otežati rad Kongresa

Puljić smatra da bi eventualno preuzimanje Predstavničkog doma od demokrata otežalo provođenje Trumpove politike. Ipak, upozorio je da bi predsjednik mogao koristiti ustavne ovlasti kako bi blokirao odluke koje ne podržava.

„Njegov život će biti teži, ali neće biti najteži mogući, i zbog toga što kaže jednostavno da će uložiti veto na bilo koju odluku, koja se njemu ne sviđa u Kongresu“, rekao je.

U svom komentaru upozorio je i na strahovanja u vezi s mogućim angažovanjem Nacionalne garde i agenata američke imigracijske službe ICE tokom izbornog procesa, kao i na mogućnost osporavanja izbornih rezultata bez odgovarajućih dokaza.

Šta bi promjena većine značila za Dodika?

Puljićeva procjena otvara pitanje koliko bi promjena odnosa snaga u američkom Kongresu mogla utjecati na Dodikove lobističke aktivnosti i pokušaje jačanja veza s konzervativnim političkim krugovima.

Ukoliko bi demokrati preuzeli kontrolu nad Predstavničkim domom, mogli bi dobiti veći prostor za pokretanje inicijativa i nadzor nad politikom administracije, uključujući pitanja koja se odnose na Balkan. Ipak, sam izborni rezultat ne bi automatski značio promjenu američke politike prema Bosni i Hercegovini niti bi unaprijed odredio sudbinu eventualnih sankcija.

Dodikovo prisustvo skupu na Floridi, prema Puljićevom tumačenju, dio je nastojanja da zadrži kontakte i podršku u američkim konzervativnim krugovima. Koliko će takve aktivnosti donijeti konkretnih političkih rezultata zavisit će i od šireg odnosa snaga u američkim institucijama.