data-nosnippet>
Od proljetnih poplava do gotovo presušenih potoka krajem ljeta – Bosna i Hercegovina ove godine prošla je kroz velike vremenske ekstreme. Klimatolog Bakir Krajinović upozorava da jedan jači pljusak nije dovoljan da zaustavi dugotrajnu sušu te da će upravljanje vodom u budućnosti postajati sve važnije pitanje.
Prema njegovim riječima, poplave i suša na prvi pogled djeluju kao potpune suprotnosti, ali zapravo mogu biti dio iste klimatske slike.
„Nije presudno samo koliko padavina dobijemo, nego i kada one dolaze, koliko traju i koliko vode uspije ostati u zemljištu i obnoviti podzemne zalihe“, objašnjava Krajinović.
Mnogo kiše ne znači automatski i više vode
Problem nastaje kada velika količina padavina stigne u veoma kratkom periodu.
Tada voda brzo otiče, može izazvati poplave, ali se samo mali dio uspije zadržati u zemljištu i doprinijeti obnovi podzemnih rezervi.
„Ako velika količina kiše padne za nekoliko sati ili dana, voda vrlo brzo otiče. Takve padavine mogu izazvati poplave, ali istovremeno ne moraju značajno doprinijeti dugoročnom obnavljanju podzemnih voda“, naveo je Krajinović.
Ako nakon toga uslijedi duži period bez padavina i uz visoke temperature, zalihe vode se dodatno troše.
Suša se ne završava prvom kišom
Krajinović posebno upozorava da posljedice suše često nisu odmah vidljive.
Meteorološka suša počinje nakon dužeg perioda s manjkom padavina, dok se hidrološka suša javlja kasnije, kada nedostatak kiše počne uticati na rijeke, izvore i podzemne vode.
„Zbog toga problem može potrajati i nakon prvih padavina“, naglašava klimatolog.
To znači da jedan jači pljusak može kratkotrajno podići vodostaj rijeke, ali neće automatski obnoviti dugoročne zalihe vode.
Ljeto 2026. među najtoplijima
Podaci za ljeto 2026. godine pokazuju koliko su vremenske prilike bile nepovoljne.
Mostar i Bihać imali su najtoplije ljeto od početka mjerenja, dok su Sarajevo i Sanski Most zabilježili treće najtoplije ljeto.
Prosječne sezonske temperature bile su između 1,7 i 3,4 stepena iznad prosjeka za period 1991–2020.
Mostar je imao čak 87 dana s temperaturom od najmanje 30 stepeni, dok je Sarajevo imalo 47 takvih dana.
„Kada imate visoke temperature tokom dugog perioda, voda se brže gubi isparavanjem. Ako istovremeno nema dovoljno novih padavina, rijeke i potoci počinju reagovati“, istakao je Krajinović.
U pojedinim gradovima palo tek nekoliko litara kiše
Problem je dodatno pogoršala veoma mala količina padavina tokom augusta.
U Gradačcu su izmjerene svega tri litre kiše po kvadratnom metru, u Tuzli 6,3, Mostaru 8,7, a Sarajevu 8,9 litara.
Krajinović navodi da takvi podaci jasno pokazuju koliko je period bio nepovoljan.
„Kada imamo samo povremene kratkotrajne pljuskove, oni mogu privremeno podići nivo nekog vodotoka, ali ne mogu riješiti problem dugotrajnog manjka vode“, kaže.
Ključan je raspored padavina
Prema njegovim riječima, u budućnosti neće biti važno samo koliko kiše padne tokom godine, nego kako je raspoređena.
Moguće je da godina ukupno bude veoma kišovita, ali da pojedini njeni dijelovi ipak budu obilježeni ozbiljnom sušom.
Ako voda dolazi kroz kratke i intenzivne pljuskove, a zatim uslijede dugi periodi bez kiše, zemljište se isušuje, podzemne rezerve slabije se obnavljaju, a vodostaji padaju.
Niski vodostaji donose i druge probleme
Nedostatak vode ne pogađa samo vodosnabdijevanje.
Kada su vodostaji niski, temperatura vode raste, količina kisika opada, a sposobnost prirodnog razrjeđivanja zagađujućih materija postaje slabija.
To stvara dodatni pritisak na vodene ekosisteme.
Posljedice, prema Krajinoviću, osjećaju i poljoprivreda, proizvodnja električne energije i sistemi vodosnabdijevanja.
Jedan pljusak nije rješenje
Krajinović naglašava da oporavak nakon suše zahtijeva duži period pravilno raspoređenih padavina.
„Jedna obilna padavina može vrlo brzo napuniti korito rijeke, ali to ne znači da su obnovljene zalihe vode“, upozorava.
Da bi se situacija stvarno popravila, potrebno je da padavine budu dovoljno obilne, ali i raspoređene kroz duži period kako bi voda mogla prodrijeti u tlo i obnoviti podzemne rezerve.
„Morat ćemo ozbiljnije planirati upravljanje vodom“
Krajinović upozorava da su vremenski ekstremi sve važniji izazov za budućnost.
Dugi periodi visokih temperatura i suše, praćeni kratkotrajnim, intenzivnim padavinama, zahtijevat će ozbiljnije planiranje vodosnabdijevanja i infrastrukture.
Posebno ističe važnost zaštite izvora, smanjenja gubitaka u vodovodnim sistemima te očuvanja šuma, zemljišta i močvara koje prirodno zadržavaju vodu.
„Ako planiramo samo prema klimatskim uslovima iz prošlosti, rizikujemo da infrastruktura ne bude spremna za ono što dolazi“, zaključio je Krajinović.
Izvor: Novine.online
