Odluke u 37 osjetljivih predmeta bez jasnog zakonskog osnova

Novi izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini ponovo je ukazao na ozbiljne probleme u funkcionisanju pravosuđa, uz ocjene o stagnaciji reformi i političkoj zarobljenosti institucija. Među posebno izdvojenim zamjerkama nalazi se praksa u Tužilaštvu BiH prema kojoj su o određenim osjetljivim predmetima odlučivali timovi od dva ili više tužilaca, i to konsenzusom. Prema navodima iz izvještaja, takav način odlučivanja primijenjen je u 37 predmeta, iako za njega ne postoji odgovarajući pravni osnov.

Pravni stručnjaci upozoravaju da se iza naizgled organizacijskog pitanja krije potencijalno ozbiljan problem za nezavisnost tužilačkog rada i odgovornost onih koji vode istrage. Posebno je važno pitanje može li ovakav model odlučivanja omogućiti blokiranje postupanja u predmetima koji se odnose na politički osjetljive slučajeve i visoku korupciju.

Godina bez ključnih pravosudnih reformi i predmeta visoke korupcije

Period obuhvaćen monitoringom Evropske komisije obilježio je izostanak očekivanih reformi. Nije usvojen paket pravosudnih zakona koji Evropska unija traži od Bosne i Hercegovine, dok, prema navodima iz dostavljenog materijala, nadležne institucije u posmatranom periodu nisu zabilježile nijedan predmet visoke korupcije.

Podaci o postupanju po korupcijskim prijavama također izazivaju zabrinutost. Damjan Ožegović, saradnik za pravne poslove u Transparency Internationalu u BiH, upozorava da nešto više od 50 posto prijava za korupcijska krivična djela završi naredbom o nesprovođenju istrage. Gotovo 30 posto već pokrenutih istraga, dodaje, bude obustavljeno.

Ovi podaci ukazuju na probleme u procesuiranju korupcije, ali i na potrebu da se detaljnije analizira zbog čega veliki broj prijava ne dovede do istrage ili optužnice.

Evropska komisija upozorila na odlučivanje konsenzusom u 37 predmeta

Jedna od najozbiljnijih zamjerki iz izvještaja odnosi se na praksu uvedenu u Tužilaštvu BiH, na čijem je čelu glavni tužilac Milanko Kajganić.

Prema ocjeni Evropske komisije, u 37 osjetljivih predmeta odluke su morali donositi timovi od dva ili više tužilaca, i to konsenzusom. Evropska komisija upozorava da takav model nema pravni osnov te da može narušiti nezavisnost glavnog tužioca koji je zadužen za konkretan predmet.

U izvještaju se navodi:

“Rizik od neprimjerenog miješanja u nezavisnost tužilačkog rada bio je očit u 37 predmeta Tužilaštva Bosne i Hercegovine, u kojima je uvedena praksa prema kojoj su odluke u ‘osjetljivim’ predmetima morali donositi timovi od dva ili više tužilaca – i to konsenzusom. Ovakva praksa donošenja odluka nema pravni osnov, značajno narušava nezavisnost glavnog tužioca zaduženog za predmet te nosi rizik od podrivanja odgovornosti”, navodi se u izvještaju Evropske komisije.

Suština problema, prema ovoj ocjeni, nije samo u tome što više tužilaca učestvuje u odlučivanju, već u činjenici da je konsenzus postavljen kao uslov za donošenje odluke, bez jasnog zakonskog uporišta.

Stručnjaci upozoravaju na mogućnost blokiranja predmeta

Advokat Vlado Adamović smatra da konsenzus sam po sebi ne mora predstavljati problem, ali da je presudno kako je takav mehanizam uređen i primijenjen.

“Ako je ta odluka donesena tako da se u određenim predmetima odlučuje konsenzusom, odnosno da se svi moraju složiti, to ne mora nužno biti vanjska, nego unutrašnja zaštita. Ako to tumačite tako da postaje mogući propusni ventil za zaštitu nekih vanjskih interesa ili određenih osoba, onda je to negativno”, kaže Adamović.

Damjan Ožegović upozorava da odlučivanje bez zakonskog osnova može otvoriti prostor za blokadu rada na osjetljivim predmetima. Ako se odluke donose saglasnošću svih članova tima, protivljenje samo jednog tužioca može spriječiti donošenje odluke, čak i kada je glavni tužilac zadužen za predmet spreman postupati.

Zbog toga se postavlja pitanje da li je ovakav model uveden radi dodatne kontrole i zaštite od neprimjerenih utjecaja ili je u praksi mogao proizvesti suprotan efekat, odnosno otežati i usporiti postupanje u predmetima od javnog značaja.

Brojne zamjerke na rad pravosuđa

Izvještaj Evropske komisije ne odnosi se samo na odlučivanje u Tužilaštvu BiH. Među ostalim problemima navedeni su dugotrajno nerješavanje politički osjetljivih predmeta, zaobilaženje sistema automatske dodjele predmeta i neopravdano premještanje tužilaca.

Posebno je problematizovan i rad Odjela za integritet, koji bi trebao provjeravati imovinske kartone sudija i tužilaca. Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH odlučilo je da se strani eksperti koji učestvuju u nadzoru provjere imovinskih kartona biraju putem konkursa, umjesto da ih imenuje Evropska unija.

Prema navodima iz izvještaja, takvo rješenje dovodi u pitanje nezavisnost i kredibilitet ovog mehanizma, a postoji i rizik da EU uskrati finansiranje Odjela.

Ožegović upozorava da bi izbor vanjskih stručnjaka putem konkursa koji provodi VSTV mogao dovesti do situacije u kojoj pravosuđe u velikoj mjeri samo kontroliše vlastiti rad. Drugim riječima, nosioci pravosudnih funkcija učestvovali bi u izboru ljudi zaduženih za provjeru njihovog imovinskog stanja.

VSTV izvještaj neće razmatrati na sjednici

Na ponavljanje kritika Evropske komisije osvrnuo se i advokat Vlado Adamović, koji smatra da činjenica da se slične ocjene pojavljuju iz godine u godinu pokazuje kako postojeći model ne daje očekivane rezultate.

“Nešto je trulo u državi Danskoj. Dakle, nešto ne funkcioniše. Ovi izvještaji ponavljaju se iz godine u godinu. Očigledno ne funkcioniše način koji je projektiran, prije svega, odlukama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, sudova, tužilaštava i drugih institucija. Nešto očigledno treba ponovo mijenjati”, zaključuje on.

Iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH pojašnjeno je da izvještaj Evropske komisije neće biti tema njihove sjednice.

Takav odgovor dodatno otvara pitanje na koji način će institucije nadležne za upravljanje pravosuđem reagovati na primjedbe koje se odnose na nezavisnost tužilačkog rada, transparentnost i odgovornost.