Alta banka ugašena, a pitanja o milionima iz RS ostaju bez odgovora: Tužilaštvo BiH još šuti

Sedmicu nakon što je Narodna banka Srbije oduzela dozvolu za rad Alta banci, u javnosti i dalje nema odgovora na pitanja o njenim finansijskim vezama s institucijama i pojedincima iz Republike Srpske. Banka je Vladi RS odobrila kredit od 22 miliona eura, dok je Olimpijski centar Jahorina dobio još 4,6 miliona eura. Istovremeno, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije odgovorilo na pitanja portala Žurnal o tome da li će ispitati okolnosti ovih kreditnih aranžmana i moguće veze s političkim strukturama u BiH i Srbiji.

Kako piše Žurnal u tekstu autorice Žane Karić Gauk, nakon odluke Narodne banke Srbije od 31. oktobra 2026. godine pokrenut je postupak stečaja Alta banke, a u javnosti su se pojavile i informacije o sumnjama na pranje novca. Slučaj je dodatno dobio na značaju zbog hapšenja vlasnika banke Davora Macure i navoda o finansijskim transakcijama koje su predmet interesovanja nadležnih institucija.

Kredit od 22 miliona eura za isplatu kompanije Drvo-Export

Posebno pitanje odnosi se na kredit koji je Vlada Republike Srpske u februaru 2026. godine dobila od Alta banke u iznosu od 22 miliona eura, odnosno oko 42,9 miliona KM.

Prema ranijim medijskim izvještajima, novac je iskorišten za isplatu kompanije Drvo-Export iz Teslića, čiji je vlasnik Srđan Klječanin Rufi. Riječ je o naknadi nakon raskida ugovora o prodaji približno 56.000 kvadratnih metara državnog zemljišta na Jahorini.

Prodaju zemljišta prethodno je osporio Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji je utvrdio da je takav postupak bio neustavan. Klječanin je, prema objavljenim informacijama, očekivao isplatu od 41,3 miliona KM, uz kamate i druge troškove koje je povezivao sa svojim ulaganjima.

Upravo je način na koji je Vlada RS osigurala novac za ovu isplatu u središtu pitanja koja Žurnal upućuje Tužilaštvu BiH. Portal traži objašnjenje da li su ispitane poslovne i finansijske veze Alta banke s predstavnicima entitetske vlasti i vrha SNSD-a.

Pored kredita Vladi RS, u tekstu se navodi i kredit od 4,6 miliona eura koji je Alta banka odobrila Olimpijskom centru Jahorina.

Tužilaštvo BiH nije odgovorilo na pitanja Žurnala

Žurnal navodi da je od Tužilaštva BiH zatražio informacije o tome da li je formiran predmet i jesu li poduzete konkretne mjere u vezi s poslovnim odnosima Alta banke i institucija Republike Srpske.

U upitu su posebno istaknuti kredit Vladi RS, isplata kompanije Drvo-Export nakon poništene prodaje zemljišta na Jahorini, kao i informacije o mogućim vezama osoba bliskih Srpskoj naprednoj stranci (SNS) i Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Novinarka navodi da joj je telefonski obećano kako će odgovori biti dostavljeni do kraja dana, ali da do zaključenja teksta nisu stigli.

Za sada, prema objavljenim informacijama, nije poznato da li je Tužilaštvo BiH formiralo predmet niti je javnosti predočeno da li se provode istražne radnje koje se odnose na navedene kreditne aranžmane.

Milivojević podnio prijavu zbog najavljene transakcije od 50 miliona eura

U tekstu Žurnala spominje se i krivična prijava koju je predsjednik Demokratske stranke Srbije Srđan Milivojević podnio zbog, kako je naveo, pripreme transfera 50 miliona eura na račun Alta banke kod korespondentne banke u inostranstvu.

Prema informacijama koje je objavilo Oslobođenje, a pozivajući se na Milivojevićeva saznanja, Alta banka je 27. oktobra podnijela zahtjev za zamjenu efektivnog dinarskog novca u eure. Milivojević je tvrdio da je guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković odobrila konverziju bez uobičajene procedure i obrazloženja.

On je u svojim izjavama povezao ovaj slučaj s Miloradom Dodikom i iznio političke tvrdnje o mogućim dogovorima i finansijskim interesima. Te tvrdnje predstavljaju navode srbijanskog opozicionog političara i same po sebi ne potvrđuju postojanje nezakonitih transakcija niti odgovornost osoba koje je spominjao.

Žurnal navodi i da se u opozicionim krugovima u Srbiji pojavljuju tvrdnje da je novac iz Alta banke prebačen na offshore račune, uz spominjanje Igora Dodika, sina Milorada Dodika. Za ove navode u dostavljenom materijalu nisu predstavljeni dokumenti koji bi ih potvrdili.

Klječanin, Veselinović i poslovne veze na Jahorini

U tekstu se ponovo otvara i pitanje mogućih veza Srđana Klječanina s biznismenom iz Srbije Zvonkom Veselinovićem. Na takve veze ranije je upozoravao lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, tvrdeći da je Klječanin mogao biti posrednik u poslovima koji se povezuju s Veselinovićem.

Radio Slobodna Evropa ranije je pisao o Veselinovićevim vezama s događajima na sjeveru Kosova, kao i o njegovim poslovnim odnosima s Milanom Radoičićem. U medijskim izvještajima i političkim izjavama iznošene su i druge ozbiljne optužbe na njegov račun, ali je važno razlikovati takve navode od pravosnažno utvrđene odgovornosti.

Žurnal u ovom kontekstu podsjeća i na poslovanje povezano s eksploatacijom uglja u Bistrici kod Prijedora, gdje su se ranije pojavila pitanja o tome da li je eksploatacija počela prije izdavanja potrebnih dozvola.

Bajatović govorio o prekidu kanala plaćanja prema Rusiji

Dodatnu pažnju izazvala je izjava direktora Srbijagasa Dušana Bajatovića o posljedicama gašenja Alta banke. Nakon što je avion koji je putovao prema Moskvi vraćen na beogradski aerodrom, Bajatović je govorio o razlozima svog puta u Rusiju i problemima s plaćanjem.

„…Moramo da dogovorimo neke stvari oko fleksibilnosti i plaćanja, jer i ovo sa Alta bankom je prekinulo neke kanale, prije svega plaćanja Rusa ka nama, a mi uglavnom plaćamo preko zapadnih, korespondentskih banaka, i to je konkretan razlog mog puta u Moskvu. A zašto su gospodin Popović i gospodin Vulin išli, ja zaista ne znam“, rekao je Bajatović.

Njegova izjava ukazuje na to da je prestanak rada Alta banke imao posljedice i po određene kanale međunarodnog plaćanja, ali sama po sebi ne potvrđuje navode o pranju novca ili nezakonitim finansijskim vezama.