Američka kongresmenka traži odgovore od Trumpa: U fokusu angažman njegovih saradnika u RS-u i milioni dolara

Američka kongresmenka Dina Titus uputila je pismo predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trumpu, tražeći objašnjenja o angažmanu njegovih političkih saradnika Jamesa Blaira i Chrisa LaCivite u Republici Srpskoj uoči izbora zakazanih za 4. oktobar, prenosi Klix.

Titus traži da Trump pojasni zbog čega su dvojica njegovih saradnika putovala u Republiku Srpsku i savjetovala tamošnje vlasti o pitanjima povezanim s izbornim procesom. Ujedno postavlja pitanje zbog čega se Milorad Dodik zahvaljivao Trumpu, ali i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Među temama koje kongresmenka otvara jeste i moguća povezanost članova Trumpovog političkog okruženja s lobističkim aktivnostima u korist Republike Srpske. Posebno se postavljaju pitanja o mogućim poslovnim interesima, kontaktima s Bijelom kućom i utjecaju takvih angažmana na američku politiku prema Bosni i Hercegovini.

U pismu se traže konkretni odgovori o tome ko je bio upoznat s posjetom, kakve su usluge pružane vlastima RS-a i jesu li te aktivnosti bile usklađene sa zvaničnim stavovima Washingtona prema BiH.

Šta je Bijela kuća znala o posjeti Republici Srpskoj?

Kongresmeni od Trumpa traže da navede jesu li James Blair, Chris LaCivita ili advokatska firma koja ih je angažirala prije putovanja obavijestili Bijelu kuću, State Department ili Ambasadu SAD-a u Sarajevu o svojim planovima.

Od predsjednika se također traži da precizira kada su američke institucije prvi put saznale za posjetu te jesu li predstavnici administracije bili upoznati sa sastancima održanim tokom boravka u Republici Srpskoj.

Poseban dio pitanja odnosi se na susret članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović s predstavnicima američkih političkih krugova. Kongresmeni žele saznati jesu li šefica Trumpovog kabineta Susie Wiles ili drugi zvaničnici Bijele kuće znali za okolnosti organiziranja tog sastanka.

U tom kontekstu spominju se i poslovne veze Alexa Garcije i kompanije koju je predstavljao s vlastima Republike Srpske. Od Trumpa se traži pojašnjenje o tome jesu li te veze imale bilo kakvu ulogu u organiziranju susreta i političkim kontaktima.

Pismo obuhvata i pitanja o mogućoj komunikaciji američkih zvaničnika s Vladom Republike Srpske, strankom Milorada Dodika ili njihovim lobistima u vezi s izborima i izbornim procesom.

Više od četiri miliona dolara za kompanije povezane s Trumpovim krugom

Značajan dio pisma posvećen je finansijskim odnosima između vlasti Republike Srpske i kompanija povezanih s političkim saveznicima američkog predsjednika.

Prema navodima iz pisma i medijskim izvještajima na koje se ono oslanja, kompanije povezane s Trumpovim političkim krugom od početka prošle godine primile su više od četiri miliona dolara. Kongresmeni zbog toga traže detalje o sklopljenim ugovorima, iznosima isplaćenog novca i uslugama koje su te kompanije pružale vlastima RS-a.

Posebno ih zanima da li se plaćeno političko savjetovanje odnosilo na izborna pitanja i da li je takav angažman bio u skladu sa zvaničnom politikom Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini.

U pismu se ističe i značaj američke podrške Dejtonskom mirovnom sporazumu. Kongresmeni traže odgovor na pitanje jesu li Trumpova administracija ili njeni predstavnici na bilo koji način učestvovali u komunikaciji s vlastima Republike Srpske o političkim pitanjima i izbornom procesu.

Njihova pitanja usmjerena su na mogući odnos između privatnih poslovnih interesa Trumpovih saradnika i vanjskopolitičkih prioriteta SAD-a. Međutim, samo postavljanje tih pitanja ne predstavlja dokaz da je došlo do nepravilnosti.

U pismu navedeni i primjeri američkog političkog utjecaja u drugim državama

Kongresmeni su u dokumentu naveli i nekoliko primjera iz međunarodne politike za koje smatraju da su relevantni za razmatranje djelovanja Trumpove administracije i njoj bliskih pojedinaca izvan SAD-a.

Među njima su carine od 50 posto na robu iz Brazila i pritisci povezani s tamošnjim pravosuđem, podrška vladi Javiera Mileija u Argentini i Nasryja Asfure u Hondurasu, kao i javno uključivanje potpredsjednika JD Vancea u političku raspravu u Njemačkoj uoči izbora 2025. godine.

U pismu se spominju i politička dešavanja u Poljskoj te izvještaji o navodnim prijetnjama grčkoj vladi. Ovi slučajevi predstavljeni su kao širi kontekst za pitanja o načinu na koji američka administracija koristi svoj politički i ekonomski utjecaj u drugim zemljama.

Kongresmeni kroz navedene primjere nastoje dobiti jasniju sliku o odnosu između zvanične vanjske politike SAD-a i aktivnosti pojedinaca koji imaju poslovne ili političke veze s američkom administracijom.

Odgovori koje traže od Trumpa trebali bi razjasniti ko je bio upoznat s angažmanom njegovih saradnika u Republici Srpskoj, kakvi su finansijski aranžmani sklopljeni s tamošnjim vlastima i jesu li američke institucije bile uključene u povezane kontakte. Pitanja se odnose i na moguće posljedice takvih aktivnosti po odnose Washingtona i Sarajeva te američku politiku prema Bosni i Hercegovini.