Dodik najavio razgovore s HDZ-om BiH: Traži širu koaliciju i poručuje da nema bjanko povjerenja

Fokusna ključna riječ: Milorad Dodik koalicija na nivou BiH

Meta opis: Milorad Dodik najavio je razgovore s HDZ-om BiH o formiranju vlasti, zatražio širu koaliciju stranaka iz RS-a i iznio stavove o Dejtonu, Sudu BiH i budućim političkim dogovorima.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ne očekuje brzo formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, a smatra da je za funkcionisanje državnih institucija potrebno okupiti širu koaliciju stranaka iz Republike Srpske. U razgovoru za Euronews BiH najavio je pregovore s HDZ-om BiH, govorio o odnosima s opozicijom i poručio da eventualni dogovor mora podrazumijevati jasno definisane političke ciljeve.

Dodik je ocijenio da SNSD i HDZ BiH iza sebe imaju dugogodišnje partnerstvo, uprkos povremenim neslaganjima i pokušajima saradnje HDZ-a s opozicionim strankama iz RS-a. Istovremeno je naglasio da dvije stranke nemaju identične stavove o svim pitanjima, posebno kada je riječ o evropskom putu Bosne i Hercegovine.

„Imamo rezerve prema tom evropskom putu, ali smo rekli da se zbog toga po čemu se razlikujemo nećemo svakoga dana svađati. Hajde da probamo nešto da uradimo. Hoćemo da uradimo“, rekao je Dodik.

Dodik želi razgovore s HDZ-om BiH

Govoreći o mogućim pregovorima s HDZ-om BiH, Dodik je poručio da neće prihvatiti da mu drugi određuju teme razgovora. Kako je naveo, nije mu presudno koja će bošnjačka stranka biti na drugoj strani pregovaračkog stola, ali je istakao da postoje politički razlozi zbog kojih smatra da odnosi moraju biti drugačije postavljeni.

Posebno je spomenuo period kada je Zoran Tegeltija trebao preuzeti funkciju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, tvrdeći da je tada izgubljeno godinu i po dana mandata.

„Ali oni su nama ukrali godinu i po dana mandata kad je Zoran Tegeltija, kao Srbin, trebalo da bude predsjedavajući Vijeća ministara. Privlači me ta situacija da im nešto uzvratim“, izjavio je Dodik.

Njegova izjava ukazuje na to da će razgovori o formiranju vlasti biti povezani i s ranijim političkim sukobima, ali i s pokušajem dogovora o raspodjeli odgovornosti u državnim institucijama.

Poziv opoziciji iz Republike Srpske

Prema Dodikovim riječima, stranke vladajuće koalicije iz RS-a imat će devet mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Zbog toga smatra da je potrebno razgovarati i s opozicijom kako bi se formirala šira parlamentarna većina.

Lider SNSD-a ocijenio je da opozicione stranke moraju preispitati vlastitu politiku i odnos prema institucijama na državnom nivou.

„Ja mislim da i iz opozicije moraju da shvate da su gubili glasove zato što se stvorio utisak o njihovom podaništvu gore. Treba da se konačno vrate na srpske nacionalne pozicije i da vrate svoj politički kapacitet“, rekao je Dodik.

Dodao je da očekuje kako bi se i među opozicionim strankama mogao postići dogovor o zajedničkom nastupu. Nije isključio mogućnost da u široj koaliciji učestvuje jedna, dvije ili četiri opozicione stranke, dok je mogućnost formiranja drugačije većine prepustio onima koji smatraju da je takav dogovor ostvariv.

„Vidim tamo neki kažu da će sada uzeti opoziciju i napraviti većinu. Pa neka naprave. Evo, ja se slažem da naprave. Samo ako mogu, neka naprave“, kazao je predsjednik SNSD-a.

Najavio promjene izbornog zakona i izborne komisije

Dodik se osvrnuo i na upotrebu izborne tehnologije, tvrdeći da na proteklim izborima nije bilo njene zloupotrebe, ali da se to, prema njegovom mišljenju, može dogoditi u budućnosti.

Najavio je da će izborni zakon i izborna komisija biti predmet redefinisanja te da će budući politički dogovori zavisiti i od tih pitanja.

Govoreći o odnosima s političkim predstavnicima iz Sarajeva, iznio je niz kritika na račun njihovih stavova o Predsjedništvu BiH i zastupljenosti konstitutivnih naroda. Posebno je komentarisao kampanju povezanu s izborom članova Predsjedništva BiH, navodeći da je u političkim raspravama bilo govora o potrebi da se osiguraju dva člana Predsjedništva kako bi se mogla preglasavati Željka Cvijanović.

Komentarisao je i reakcije nakon ulaska Darijane Filipović u političku trku za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, tvrdeći da su se time promijenili stavovi dijela političkih aktera u Sarajevu.

Dodik je takve reakcije predstavio kao primjer, kako tvrdi, nedosljednosti u političkom pristupu. Njegove ocjene predstavljaju njegovu interpretaciju odnosa među strankama i političkim predstavnicima u BiH.

Igor Dodik i pitanje budućeg premijera RS-a

U razgovoru za Euronews BiH otvoreno je i pitanje mogućnosti da Milorad Dodik, nakon eventualnog pomilovanja u Predsjedništvu BiH, postane predsjednik Vlade Republike Srpske.

Dodik je rekao da tom pitanju ne želi pridavati preveliku važnost i ocijenio da bi bilo bolje da se ono riješi u Sarajevu. Istovremeno je govorio o svom sinu Igoru Dodiku, navodeći da je ostvario najveći broj glasova na parlamentarnim listama.

„On je ponosan na to što je moj sin, a i ja sam ponosan“, rekao je Dodik.

Dodao je da će odluku o kandidatu za predsjednika Vlade RS-a donijeti stranka na čijem je čelu. Time nije potvrdio da će upravo on preuzeti tu funkciju, već je pitanje izbora budućeg premijera prepustio stranačkom odlučivanju.

Dosadašnje koalicione partnere ocijenio je kao dobre saradnike, pohvalivši i rezultate Željke Cvijanović i Save Minića. Minića je opisao kao optimistu, lojalnog čovjeka i patriotu, a govorio je i o potrebi da se u SNSD-u otvori prostor za mlađe političare, bez zanemarivanja postojećeg stranačkog kadra.

Dodik je ponovio i ponudu Dragošu Stanivukoviću, lideru Pokreta „Sigurna Srpska“, za formiranje zajedničkog političkog bloka. Kao osnovne ciljeve takve saradnje naveo je vraćanje izvornim vrijednostima i zaštitu političkog položaja Republike Srpske.

„Nismo spremni da damo nijedan promil RS-a za neku veliku priču o BiH“, poručio je Dodik.

Kritike zapadnih država i stavovi o Dejtonskom sporazumu

Govoreći o međunarodnim odnosima, Dodik je ocijenio da se globalne političke prilike mijenjaju i da sve veći značaj imaju suverenitet i nacionalni identitet. Pozvao se na izjave američkog državnog sekretara Marca Rubija i napravio razliku između nacionalizma, koji je predstavio kao ljubav prema vlastitom narodu, i šovinizma, koji je opisao kao mržnju prema drugim narodima.

Dodik je također kritikovao politiku Francuske, Njemačke i Velike Britanije prema Bosni i Hercegovini, tvrdeći da pojedine zapadne političke elite žele zadržati dosadašnji utjecaj na upravljanje procesima u zemlji.

Istovremeno je iznio pozitivnu ocjenu uloge Sjedinjenih Američkih Država, navodeći da se u Vašingtonu, prema njegovom tumačenju, zagovara zatvaranje Ureda visokog predstavnika.

Osvrnuo se i na izbor novog visokog predstavnika, tvrdeći da zbog neslaganja međunarodnih aktera nije postignut dogovor o zajedničkom kandidatu. Funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika opisao je kao privremeni kompromis, dok je odlazak Christiana Schmidta predstavio kao faktor koji je, prema njegovoj ocjeni, doprinio stabilnijim prilikama.

Kada je riječ o Dejtonskom mirovnom sporazumu, Dodik je poručio da SNSD ostaje privržen njegovom izvornom tekstu i zaštiti ustavnog položaja Republike Srpske. Istovremeno je iznio tvrdnju da je Dejton u dosadašnjoj praksi u velikoj mjeri izmijenjen i da je potrebno vratiti se njegovim izvornim odredbama.

Takve ocjene dio su političkog stava SNSD-a o ustavnom uređenju BiH, dok se pitanja tumačenja Dejtonskog sporazuma, nadležnosti državnih institucija i uloge međunarodne zajednice nalaze u središtu dugogodišnjih političkih sporova u zemlji.

Šta Dodik traži u Domu naroda i Vijeću ministara?

SNSD, prema Dodikovim riječima, treba izabrati četiri ili pet delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Najavio je da će biti ponuđena šira platforma strankama iz RS-a, uključujući i opoziciju, s ciljem dogovora o zajedničkim politikama.

„Ponudićemo jednu širu platformu svima. Kada kažem pet delegata, mislim da može i opozicija da ima nekog ko će tamo raditi, a ne ko će biti opozicija ovoj četvorici“, rekao je Dodik.

Naglasio je da eventualna saradnja ne može biti zasnovana na bezuslovnom povjerenju, nego na prethodno utvrđenim političkim ciljevima. Kao jedan od ključnih uslova naveo je zaštitu ustavnog položaja Republike Srpske.

Dodik je ponovio i kritike na račun Suda BiH i Tužilaštva BiH. Kazao je da nije protiv toga da postoji određeni oblik suda, ali je poručio da sadašnji Sud i Tužilaštvo BiH, prema njegovom mišljenju, ne mogu ostati u postojećem obliku.

„Dogovorena politika je da se sve ono što je mimo Ustava BiH stavi na dnevni red, za pregovore, razgovore i odlučivanje“, rekao je Dodik.

Dodao je da jedinstvo stranaka iz RS-a na državnom nivou smatra mogućim, ali samo ako postoji dogovor o konkretnim politikama. Među temama koje je izdvojio nalazi se i vanjska politika BiH, za koju tvrdi da je narušena i da mora biti predmet novih razgovora.

Govoreći o budućem sastavu Vijeća ministara BiH, Dodik je naveo da bi predstavnicima srpskog naroda trebala pripasti četiri ministarska mjesta, ali je ocijenio da je još rano govoriti o konkretnim imenima. Ministarstvo vanjskih poslova, prema njegovom stavu, nije najvažnije pitanje jer vanjsku politiku, kako je naveo, vodi Predsjedništvo BiH.

Na kraju je poručio da je potrebno ponovo otvoriti razgovore o nizu pitanja koja smatra spornim, od funkcionisanja državnih institucija do odnosa prema Dejtonskom sporazumu i evropskim integracijama.