Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u razgovoru za Federalna televizija otvoreno je govorio o ključnim političkim i institucionalnim izazovima u zemlji, osvrćući se na funkcionalnost države, evropski put, blokade u institucijama, kao i na pitanja državne imovine i izbornog zakonodavstva.
Problem rada institucija
Schmidt ističe da je teško dati jednoznačan odgovor na pitanje funkcionalnosti države. Prema njegovim riječima, određeni segmenti sistema funkcionišu, posebno u oblasti pravosuđa gdje su vidljivi određeni pomaci. Međutim, najveći problem vidi u zakonodavnoj vlasti, gdje često izostaje donošenje ključnih odluka.
Posebno je izdvojio Dom naroda Bosne i Hercegovine, za koji tvrdi da se nalazi u gotovo potpunoj blokadi. Naglasio je da su izabrani predstavnici odgovorni građanima, ali da ponekad ostavlja utisak kako ta odgovornost nije dovoljno shvaćena.
Evropski put i sredstva EU
Govoreći o evropskim integracijama, Schmidt navodi da je pravac kretanja BiH ka Evropska unija jasan, ali da nedostaje konkretna politička volja za provođenje potrebnih reformi.
Kao ključne korake istakao je usvajanje zakona o sudovima i o visokom sudskom i tužilačkom vijeću, kao i imenovanje glavnog pregovarača. Prema njegovim riječima, upravo ti potezi mogu otvoriti vrata ka konkretnom napretku na evropskom putu.
Posebno je upozorio na problem neiskorištenih sredstava iz EU, naglašavajući da je Bosni i Hercegovini dostupna značajna finansijska podrška koja ne dolazi do građana zbog političke neefikasnosti. U tom kontekstu spomenuo je i Srđan Amidžić, ističući da postoji individualna odgovornost unutar sistema.
Blokade u Domu naroda
Schmidt pravi jasnu razliku između legitimnog političkog neslaganja i opstrukcije rada institucija. Naglašava da su neslaganja sastavni dio demokratskog procesa, ali da bojkot sjednica ili njihovo napuštanje ne može biti prihvatljiv način djelovanja.
Dodaje da očekuje i veći angažman međunarodnih partnera, uključujući Evropska unija, kako bi se izvršio pritisak na domaće aktere da pokrenu rad institucija.
Bonske ovlasti i uloga OHR-a
Kada je riječ o ulozi Ured visokog predstavnika, Schmidt jasno poručuje da OHR ne treba biti rješenje za političke blokade. Prema njegovom stavu, odgovornost za funkcionisanje države leži na izabranim predstavnicima.
Ističe da svoju funkciju ne vidi kao upravljačku, već kao podršku u kriznim situacijama, naglašavajući da ne želi preuzimati ulogu „super direktora“, već pomoći kada je to nužno.
Državna imovina i razvoj
Jedno od ključnih pitanja koje je Schmidt istakao jeste pitanje državne imovine, koje već decenijama ostaje neriješeno. Smatra da je upravo to jedan od glavnih razloga za usporen razvoj zemlje.
Naglašava da bez jasnog rješenja ovog pitanja nema ozbiljnih investicija, posebno u oblasti infrastrukture i energetike. Prema njegovim riječima, rješenje mora doći kroz parlamentarne institucije, uz eventualnu podršku OHR-a.
Izborni zakon i političke tenzije
U kontekstu izbornog zakonodavstva, Schmidt ističe važnost implementacije presude Sejdić-Finci, koja se odnosi na ravnopravnost svih građana.
Naglašava da rješenja treba tražiti unutar postojećeg ustavnog okvira, bez dodatnih podjela među biračima, upozoravajući da bi takav pristup mogao dodatno produbiti političke tenzije.
Ostanak na funkciji
Na pitanje o svom daljem angažmanu u Bosni i Hercegovini, Schmidt nije dao konkretan odgovor. Uz dozu humora, osvrnuo se na Edin Džeko, praveći paralelu sa sportskom karijerom.
Poručio je da još nije donio konačnu odluku o ostanku, ali je jasno naglasio da njegova budućnost nije vezana za fudbal, već za nastavak rada u okviru međunarodne zajednice – barem dok za tim postoji potreba.
Zaključak
Iz njegovih izjava jasno je da Bosna i Hercegovina ima definisan pravac ka evropskim integracijama, ali da ključni problem ostaje nedostatak političke odgovornosti i efikasnosti. Bez aktivnog rada institucija i konkretnih odluka, potencijal zemlje ostaje neiskorišten, uprkos dostupnim resursima i podršci međunarodne zajednice.
