Felinger traži od EU da zamrzne evropske fondove za RS: „Nema više novca za Dodikovu političku mašineriju“
Fokusna ključna riječ: Gunter Felinger evropski fondovi za RS
Meta opis: Gunter Felinger pozvao je Evropsku uniju da zamrzne fondove pod kontrolom rukovodstva RS-a, nakon Dodikove najave povećanja plata prosvjetnim radnicima.
Predsjednik Austrijskog komiteta za proširenje NATO-a Gunter Felinger (Gunther Fehlinger) pozvao je Evropsku uniju da hitno zamrzne evropske fondove pod kontrolom političkog rukovodstva Republike Srpske. Njegov zahtjev uslijedio je nakon što je lider SNSD-a Milorad Dodik najavio povećanje plata prosvjetnim radnicima u ovom entitetu za 10 posto od januara 2027. godine.
Felinger smatra da je potrebno preispitati finansijsku podršku institucijama Republike Srpske, tvrdeći da bi obećano povećanje plata moglo biti povezano s pokušajem osiguravanja političke lojalnosti javnim novcem. Njegove ocjene odnose se i na ekonomsko stanje entiteta, za koje smatra da zahtijeva jasnije objašnjenje načina finansiranja novih obaveza.
Felinger traži objašnjenje za povećanje plata
Komentarišući Dodikovu najavu, Felinger je istakao da prosvjetni radnici zaslužuju veće plate, ali je doveo u pitanje način na koji bi takvo povećanje bilo finansirano.
„Prosvjetni radnici zaslužuju bolje plate, ali Dodik mora objasniti kako namjerava finansirati ova obećanja nakon godina lošeg upravljanja ekonomijom i nacionalističkih sukoba“, poručio je Felinger.
Prema njegovoj ocjeni, obećanje o povećanju plata dolazi u osjetljivom trenutku za javne finansije Republike Srpske. Smatra da bi vlast trebala objasniti iz kojih izvora planira osigurati dodatni novac i kako će se nove obaveze odraziti na budžet.
Ipak, sama najava povećanja plata ne potvrđuje da je riječ o pokušaju kupovine političke podrške. Takva ocjena predstavlja Felingerov politički stav, dok bi za procjenu stvarne finansijske održivosti najavljenog povećanja bili potrebni konkretni budžetski podaci i zvanična obrazloženja nadležnih institucija.
Zahtjev upućen Briselu
Felinger je pozvao Evropsku uniju da obustavi direktnu finansijsku podršku institucijama za koje smatra da podrivaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Uz to je zatražio detaljnu reviziju projekata koji su ranije finansirani evropskim sredstvima, navodeći sumnje u moguće zloupotrebe novca.
Prema njegovom prijedlogu, buduća finansijska pomoć trebala bi zavisiti od poštivanja vladavine prava, transparentnosti javnih finansija i suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Takav pristup, prema njegovom stavu, omogućio bi da se evropska sredstva ne koriste za političko pokroviteljstvo niti za podršku politikama koje smatra separatističkim.
Međutim, iznesene sumnje u zloupotrebu sredstava nisu same po sebi dokaz da je do takvih nepravilnosti došlo. Za njihovo utvrđivanje potrebni su konkretni nalazi revizije i odgovarajuće provjere nadležnih institucija.
Traži zaštitu humanitarnih programa i civilnog društva
Uz zahtjev za zamrzavanje finansijske podrške, Felinger je naglasio da bi eventualne mjere Evropske unije trebale biti usmjerene na institucije i političke strukture koje smatra odgovornim, uz zaštitu humanitarnih programa i nezavisnog civilnog društva.
Njegov prijedlog tako podrazumijeva razlikovanje finansiranja političkih i institucionalnih struktura od pomoći koja je namijenjena građanima, humanitarnim aktivnostima i organizacijama civilnog društva.
U završnoj poruci Felinger je ponovio da, prema njegovom mišljenju, Evropska unija ne bi trebala nastaviti finansirati ono što smatra političkom mašinerijom Milorada Dodika.
„Nema više novca Evropske unije za Dodikovu političku mašineriju. Bosna pripada Evropskoj uniji, a ne trajnoj političkoj krizi“, zaključio je Felinger.
Hoće li Evropska unija reagovati?
Zahtjev austrijskog zagovornika proširenja NATO-a predstavlja politički poziv Briselu, ali sam po sebi ne znači da je Evropska unija donijela odluku o zamrzavanju fondova za Republiku Srpsku.
Za eventualnu promjenu finansijske politike potrebne su odluke nadležnih institucija EU, uz jasno definisane kriterije i procjenu konkretnih programa i korisnika sredstava.
Posebno je važno utvrditi da li postoje dokumentovani dokazi o nepravilnostima u korištenju evropskog novca te kako bi eventualne mjere uticale na projekte od javnog značaja i građane.
