Religion News Service objavio je reportažu iz Sarajeva o posljedicama Dejtonskog ustava, diskriminaciji u izbornom sistemu i ulozi vjerskih zajednica u društvu koje se i dalje suočava s dubokim podjelama.
Gotovo 31 godinu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina i dalje se suočava s političkim i društvenim posljedicama ustavnog uređenja uspostavljenog nakon rata. Iako je Dejtonski sporazum zaustavio oružani sukob, način na koji je uređeno političko predstavljanje ostao je predmet brojnih kritika, posebno zbog ograničenja koja sprečavaju dio građana da se kandiduju za najviše državne funkcije.
Američka novinska agencija Religion News Service (RNS) objavila je opširnu reportažu iz Sarajeva u kojoj je razmatrala posljedice postojećeg sistema, položaj vjerskih zajednica i zahtjeve za ustavnim promjenama. Novinar David Ian Klein razgovarao je s predstavnicima islamske, katoličke i jevrejske zajednice, kao i s intelektualcima i aktivistima koji smatraju da sadašnji ustavni okvir ne osigurava jednaka politička prava svim građanima.
U središtu reportaže nalazi se pitanje zbog čega politička prava u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri zavise od etničke pripadnosti i teritorijalnih kriterija, umjesto od jednakog građanskog statusa.
Ustavni sistem koji ograničava političko predstavljanje
Jedan od sagovornika američkog novinara je Emir Zlatar iz Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, koji upozorava na ograničenja postojećeg ustavnog uređenja i njegove posljedice po demokratsku ravnopravnost.
Poseban problem predstavlja način izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kao i ustavna pravila koja određene najviše državne funkcije vezuju za pripadnost konstitutivnim narodima i teritorijalne kriterije. Zbog takvog sistema, pripadnici nacionalnih manjina i građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda ne mogu se kandidovati za pojedine najviše funkcije pod jednakim uslovima.
RNS podsjeća na presudu Evropskog suda za ljudska prava iz 2009. godine u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine. Sud je utvrdio da su ustavna i izborna ograničenja kojima su Jevreji i Romi onemogućeni da se kandiduju za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH u suprotnosti s odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Iako je presuda donesena prije više od decenije i po, potrebne promjene nisu provedene. Pitanje uklanjanja diskriminatornih odredbi tako je ostalo jedan od dugotrajnih izazova u funkcionisanju političkog sistema i ispunjavanju obaveza Bosne i Hercegovine prema evropskim standardima.
Kada se vjera i nacionalizam isprepliću
Značajan dio reportaže posvećen je odnosu religije, nacionalnog identiteta i politike. Fra Mile Babić upozorava na pojavu u kojoj nacionalistički političari preuzimaju ulogu vjerskih autoriteta, dok pojedini predstavnici vjerskih zajednica djeluju kao politički akteri koji zastupaju nacionalističke ideje.
Takvo preplitanje vjere i politike, prema njegovom viđenju, otežava prevazilaženje podjela koje su obilježile ratno i poslijeratno razdoblje. Umjesto da vjerske zajednice budu prostor dijaloga i međusobnog razumijevanja, njihovo uključivanje u političke sukobe može dodatno učvrstiti postojeće podjele.
O politizaciji religije govori i Muhamed Jusić iz Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Njegova upozorenja odnose se na sve izraženije korištenje vjerskog identiteta u političkim sukobima i posljedice koje takva praksa može imati na odnose među vjerskim zajednicama.
Ova tema otvara i šire pitanje odgovornosti vjerskih i političkih lidera u društvu u kojem su religijska i nacionalna pripadnost često povezane s političkim predstavljanjem. Način na koji se te veze koriste može utjecati na mogućnosti dijaloga, izgradnju povjerenja i prevazilaženje naslijeđenih podjela.
Položaj Jevrejske zajednice i problem povrata imovine
Reportaža se bavi i položajem Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini. Rahela Džidić govorila je o diskriminaciji i dugogodišnjim problemima povrata imovine, ukazujući na izazove s kojima se suočava zajednica koja u zemlji ima višestoljetnu historiju.
Položaj Jevreja u Bosni i Hercegovini povezan je i s ustavnim ograničenjima koja ih, kao pripadnike nacionalne manjine, sprečavaju da pod jednakim uslovima učestvuju u izboru za pojedine najviše državne funkcije. Time se pitanje političke ravnopravnosti ne odnosi samo na izborne procedure već i na širi princip jednakog tretmana građana bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost.
Među sagovornicima je i Jakob Finci, jedan od podnosilaca tužbe u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine. Finci upozorava na posljedice dugotrajnog izostanka političkog dogovora o ustavnim promjenama i uklanjanju odredbi koje stvaraju nejednak položaj građana.
Prema procjeni navedenoj u reportaži, približno 100.000 građana Bosne i Hercegovine nema mogućnost kandidovanja za određene najviše državne funkcije zbog postojećeg ustavnog sistema. Taj podatak dodatno naglašava razmjere problema koji se godinama nalazi u središtu rasprava o reformi izbornog zakonodavstva.
Uloga vjerskih zajednica u društvu podijeljenom politikom
Klein u reportaži ustavno pitanje Bosne i Hercegovine posmatra i kroz ulogu vjerskih zajednica. Njihovi predstavnici mogu doprinijeti izgradnji povjerenja među građanima, ali način na koji se religija povezuje s nacionalnim i političkim identitetima može utjecati i na održavanje postojećih podjela.
Razgovori s predstavnicima islamske, katoličke i jevrejske zajednice pokazuju da se pitanja vjerskih sloboda, političkog predstavljanja i diskriminacije ne mogu posmatrati potpuno odvojeno od šireg ustavnog i društvenog konteksta.
Bosna i Hercegovina nakon rata razvijala je institucije utemeljene na ravnoteži između konstitutivnih naroda. Međutim, dugogodišnji sporovi oko reforme sistema pokazuju koliko je teško pronaći model koji bi istovremeno očuvao postojeće ustavne mehanizme i osigurao jednaka politička prava svim građanima.
Upravo zbog toga pitanje ustavne reforme ostaje jedno od ključnih političkih pitanja u zemlji, s posljedicama koje prevazilaze same izborne procedure.
Evropski put BiH i neprovedene presude
Neprovođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava predstavlja dugogodišnji problem za Bosnu i Hercegovinu i njen evropski put. Usklađivanje ustavnog i izbornog sistema s evropskim standardima zahtijeva politički dogovor o promjenama koje bi uklonile diskriminatorna ograničenja i omogućile ravnopravnije učešće građana u političkom životu.
Ipak, gotovo tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma, ključne izmjene i dalje nisu provedene. To pokazuje koliko su pitanja identiteta, raspodjele vlasti i zaštite kolektivnih prava duboko povezana s funkcionisanjem državnih institucija.
Reportaža Religion News Servicea tako otvara nekoliko međusobno povezanih tema: diskriminaciju u izbornom sistemu, odnos vjere i nacionalizma, položaj nacionalnih manjina i odgovornost političkih lidera u izgradnji društva u kojem bi građani imali jednaka prava.
Pitanje koje ostaje jeste može li Bosna i Hercegovina pronaći ustavno rješenje koje će očuvati njenu složenu strukturu, a istovremeno ukloniti ograničenja zbog kojih dio građana ni danas nema mogućnost da se kandiduje za najviše državne funkcije pod jednakim uslovima.
