Washington podržava Južnu interkonekciju, dok Dodik nakon susreta s Putinom poručuje: Rusija ostaje strateški partner RS-a
Dok je delegacija Republike Srpske predvođena predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom i premijerom RS-a Savom Minićem u Moskvi razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o energetici, privredi i saradnji u namjenskoj industriji, iz Washingtona je stigla poruka o jačanju američkog prisustva na Zapadnom Balkanu i podršci energetskoj diversifikaciji Bosne i Hercegovine.
State Department je u odgovoru za Detektor naveo da Sjedinjene Američke Države žele biti preferirani partner na Zapadnom Balkanu, dok istovremeno podržavaju projekt Južne interkonekcije s Hrvatskom.
Gotovo istovremeno, Milorad Dodik je nakon susreta s Vladimirom Putinom poručio da Republika Srpska i Rusija ostaju „strateški partneri“, uz najavu nastavka saradnje u energetici, gasnom sektoru i namjenskoj industriji.
Tako su se u kratkom vremenskom periodu našle jedna nasuprot drugoj dvije različite poruke o budućem energetskom i političkom pozicioniranju Bosne i Hercegovine. Washington naglašava potrebu za diversifikacijom, dok vlasti RS-a insistiraju na nastavku strateške saradnje s Moskvom.
Washington želi veću energetsku diversifikaciju
Iz State Departmenta su poručili da Južnu interkonekciju smatraju važnim projektom za jačanje energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine.
Američka strana posebno ističe značaj smanjenja zavisnosti od jednog izvora snabdijevanja prirodnim gasom. Prema stavu Washingtona, takav pristup povećava otpornost energetskog sistema BiH i istovremeno otvara mogućnost da američki ukapljeni prirodni gas, odnosno LNG, bude dostupan potrošačima u zemlji.
Južna interkonekcija, koja bi Bosnu i Hercegovinu povezala s gasnom infrastrukturom preko Hrvatske, iz američke perspektive zato nije samo infrastrukturni projekt. Washington je posmatra i u okviru šire evropske politike diversifikacije uvoza energije, jačanja regionalne energetske sigurnosti i stvaranja otpornijih energetskih tržišta.
„Istovremeno, projekt je u skladu s našom širom opredijeljenošću za diversifikaciju uvoza energije u Evropu, jačanje regionalne energetske sigurnosti i izgradnju otpornijih energetskih tržišta“, navedeno je u odgovoru State Departmenta.
Energetska politika tako dobija i širu geopolitičku dimenziju. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, pitanje zavisnosti evropskih država od ruskih energenata postalo je jedno od važnih pitanja evropske sigurnosti. Zbog toga Washington projekte kojima se otvaraju alternativni pravci snabdijevanja vidi kao dio šireg procesa smanjenja energetske zavisnosti.
Istovremeno, američki zvaničnici naglašavaju da bi takvi projekti mogli imati i ekonomske efekte, uključujući nove prilike za američke kompanije.
Lawton: SAD ostaju posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH
Daniel J. Lawton, zamjenik pomoćnika državnog sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja, ranije je ovog mjeseca pred Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a govorio o američkoj politici prema Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države ostaju posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, kao i stabilnosti koju je donio Dejtonski mirovni sporazum.
Lawton je ocijenio da su smanjene političke tenzije otvorile prostor za napredak na projektu Južne interkonekcije s Hrvatskom. Prema njegovom tumačenju, realizacija projekta mogla bi doprinijeti diversifikaciji snabdijevanja energijom, povećanju energetske sigurnosti, ekonomskom rastu i stvaranju novih poslovnih prilika.
Američki zvaničnik govorio je i o političkoj situaciji u BiH, navodeći da će građani uskoro izaći na izbore te da su SAD spremne sarađivati s novim rukovodstvom na pitanjima od zajedničkog interesa.
Poruka Washingtona time nije ograničena samo na energetiku. Ona istovremeno predstavlja potvrdu američkog interesa za političku stabilnost BiH i nastavak angažmana na Zapadnom Balkanu.
Dodik nakon Moskve: Rusija ostaje strateški partner
Istovremeno, poruke koje je iz Moskve poslao Milorad Dodik pokazuju da Republika Srpska i dalje računa na snažne političke i ekonomske veze s Rusijom.
Dodik je nakon sastanka s Putinom poručio da su RS i Rusija „strateški partneri“ te da je tokom razgovora u Kremlju potvrđena saradnja na političkom, ekonomskom i drugim područjima.
Poseban dio razgovora odnosio se na energetiku. Dodik je naveo da je s Putinom potvrdio da cijena gasa za Republiku Srpsku ostaje ista, kao i da je razgovarano o nastavku saradnje u gasnom sektoru.
Prema njegovim riječima, razgovarano je i o mogućnosti izgradnje gasnih elektrana, dok je posebna pažnja posvećena saradnji s Vazduhoplovnim zavodom „Orao“ iz Bijeljine.
Dodik je naveo da bi ruska strana trebala predstaviti određene mogućnosti za nastavak i proširenje saradnje s tim preduzećem.
Dodik tvrdi da susret s Putinom nije bio samo protokolarni
Predsjednik SNSD-a nakon povratka u Republiku Srpsku naglasio je da susret s Putinom nije bio protokolarnog karaktera.
Prema njegovom tumačenju, razgovor je bio „duboko suštinski“ i odnosio se na budućnost odnosa Republike Srpske i Ruske Federacije.
Dodik je također naveo da Rusija prati situaciju u Republici Srpskoj i da je Putin izrazio podršku RS-u i vladajućoj koaliciji.
„Ruska Federacija ostaje privržena saradnji naroda i ne želi ništa što bi bilo na štetu bilo kojeg naroda ovdje. Ova posjeta je na dobrobit srpskog naroda i Republike Srpske. Rusija je garant Dejtonskog sporazuma, ostaje privržena Dejtonu i protivi se bilo kakvom nametanju“, poručio je Dodik.
Takve izjave predstavljaju nastavak politike snažnog oslanjanja na Moskvu, posebno kada je riječ o energetici, političkoj podršci i odnosima koje vlasti RS-a žele dodatno razvijati.
Južna interkonekcija dobija širi značaj
Južna interkonekcija već duže vrijeme nije samo pitanje izgradnje gasovoda. Projekt se nalazi na raskrsnici energetskih, ekonomskih i političkih interesa.
Za Washington, njegova važnost proizlazi prije svega iz mogućnosti da Bosna i Hercegovina dobije dodatni pravac snabdijevanja prirodnim gasom i smanji zavisnost od jednog izvora. Time bi se povećala mogućnost izbora između različitih dobavljača i pravaca dopreme energenata.
Za Rusiju i vlasti Republike Srpske, s druge strane, postojeći odnosi u energetskom sektoru imaju dugoročan strateški značaj. Dodikova poruka nakon sastanka s Putinom da Rusija ostaje partner RS-a pokazuje da Banja Luka ne namjerava napustiti postojeće veze s Moskvom.
To ne znači automatski da svaki oblik saradnje s Rusijom isključuje energetsku diversifikaciju. Međutim, različiti politički prioriteti jasno pokazuju da će pitanje energetike u BiH i dalje biti povezano sa širim odnosima velikih sila.
Dvije različite vizije budućnosti energetike
Poruke koje su gotovo istovremeno stigle iz Washingtona i Moskve odnosno Banje Luke pokazuju dvije različite vizije energetskog položaja Bosne i Hercegovine.
S jedne strane, SAD insistiraju na diversifikaciji izvora i pravaca snabdijevanja, uz podršku Južnoj interkonekciji koja bi BiH povezala s alternativnim izvorima gasa preko Hrvatske.
S druge strane, Dodik nakon sastanka s Putinom naglašava nastavak saradnje s Rusijom, stabilnost postojećeg gasnog aranžmana i mogućnost širenja saradnje u energetici.
Te dvije politike ne moraju nužno značiti direktan sukob interesa na svakom pojedinačnom projektu. Ipak, one pokazuju različite strateške prioritete.
Washington energetsku sigurnost BiH povezuje s većom raznovrsnošću izvora i mogućnošću ulaska novih dobavljača na tržište. Vlasti RS-a, istovremeno, naglašavaju kontinuitet odnosa s Rusijom i postojeću energetsku saradnju.
Zbog toga će pitanje Južne interkonekcije vjerovatno i dalje imati značaj koji prevazilazi samu izgradnju infrastrukture.
Washington i Moskva nastavljaju borbu za uticaj
Najnoviji događaji pokazuju da se političko i ekonomsko nadmetanje velikih sila za uticaj na Zapadnom Balkanu nastavlja.
Sjedinjene Američke Države žele biti preferirani partner u regionu, a energetsku diversifikaciju vide kao jedan od načina za jačanje ekonomske i strateške povezanosti s evropskim državama. Rusija, s druge strane, nastoji zadržati postojeće odnose s Republikom Srpskom i dodatno ih razvijati kroz energetiku, privredu i političku saradnju.
Bosna i Hercegovina se zbog svoje složene unutrašnje strukture nalazi između različitih interesa. Energetski projekti u takvom okruženju teško mogu biti posmatrani isključivo kao ekonomska pitanja, jer svaki novi pravac snabdijevanja istovremeno mijenja i prostor za politički uticaj.
