Legendarni britanski prirodnjak i televizijska ikona Dejvid Atenboro danas je proslavio 100. rođendan, a povodom velikog jubileja ponovo su u centru pažnje njegova upozorenja o budućnosti planete Zemlje i klimatskim promjenama.
Velika proslava održava se ovog petka u londonskoj dvorani Royal Albert Hall, gdje će poznati muzičari i umjetnici izvoditi muziku iz njegovih dokumentarnih serijala o prirodi.
Među izvođačima će biti i Den Smit iz sastava Bastille, koji će izvesti kompozicije iz serijala „Planet Earth“ i drugih projekata po kojima je Atenboro postao poznat širom svijeta.
Upozorenja koja zabrinjavaju svijet
Još 2020. godine Atenboro je u dokumentarnom filmu „A Life On Our Planet“ iznio zastrašujuća predviđanja o tome kako bi Zemlja mogla izgledati u narednim decenijama ukoliko čovječanstvo ne promijeni odnos prema prirodi.
Prema njegovim riječima, nastavak uništavanja amazonske prašume mogao bi dovesti do toga da najveća tropska šuma na svijetu izgubi sposobnost stvaranja dovoljno vlage, čime bi se ogromna zelena područja pretvorila u suhu savanu.
Takav scenario ugrozio bi brojne biljne i životinjske vrste i ozbiljno poremetio globalni vodeni ciklus.
Arktik bez leda i ubrzano zagrijavanje
Atenboro upozorava i da bi Arktik mogao početi doživljavati ljeta bez leda.
Nestankom ledenih površina Zemlja bi reflektovala manje sunčeve energije nazad u svemir, što bi dodatno ubrzalo globalno zagrijavanje.
Tokom 2040-ih, smatra on, moglo bi doći do topljenja permafrosta – trajno zaleđenog tla – pri čemu bi se oslobodile ogromne količine metana, jednog od najopasnijih gasova za klimatske promjene.
Okeani i hrana pod velikim pritiskom
Prema njegovim predviđanjima, tokom 2050-ih okeani će postajati topliji i kiseliji, što bi moglo dovesti do masovnog izbjeljivanja i nestanka koralnih grebena.
Time bi bio ugrožen i opstanak brojnih morskih vrsta i ribljih populacija širom svijeta.
Atenboro upozorava i na moguću krizu hrane krajem stoljeća, jer bi zbog iscrpljivanja tla i nestanka insekata oprašivača proizvodnja hrane mogla ozbiljno opasti.
Istovremeno bi vremenske prilike postajale sve ekstremnije i nepredvidivije, dok bi prosječna temperatura planete mogla porasti za čak četiri stepena Celzijusa.
“Još nije kasno”
Ipak, slavni prirodnjak vjeruje da čovječanstvo još ima priliku izbjeći najgore scenarije.
Prema njegovim riječima, ključne mjere su prelazak na obnovljive izvore energije, smanjenje korištenja fosilnih goriva, zaštita šuma i biodiverziteta, kao i manja upotreba pesticida i vještačkih đubriva.
Atenboro smatra da bi i promjena načina ishrane mogla imati veliki uticaj, jer bi veća upotreba biljne hrane smanjila potrebu za ogromnim poljoprivrednim površinama.
Naglašava da upravo ozbiljniji odnos prema prirodi i promjena životnih navika mogu pomoći da se izbjegnu najcrnji scenariji i sačuva planeta za buduće generacije.
