Na ročištu za određivanje pritvora Muhamedu Ajanoviću, dekanu Stomatološkog fakulteta, istaknuto je da nema bh. pasoš, ali posjeduje državljanstva Hrvatske i SAD-a, koja je ponudio kao garanciju da neće bježati.
U Općinskom sudu u Sarajevu danas je održano ročište za određivanje pritvora dekanu Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Muhamedu Ajanoviću, dok su za glavnu prosvjetnu inspektoricu Kantona Sarajevo Dalilu Hakalović predložene mjere zabrane. Prijedlog je uputilo Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo.
Tužilaštvo je zatražilo jednomjesečni pritvor za Ajanovića, obrazlažući to opasnošću od bjekstva, mogućnošću utjecaja na svjedoke i saučesnike, prikrivanja dokaza, ometanja krivičnog postupka, kao i ponavljanja krivičnog djela. S druge strane, za Dalilu Hakalović predložene su mjere zabrane, uključujući zabranu obavljanja funkcije glavne prosvjetne inspektorice, zabranu ulaska u prostorije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, zabranu napuštanja boravišta, te zabranu sastajanja i komunikacije sa svjedocima i osumnjičenima.
Na početku ročišta Ajanović je iznio lične podatke, navodeći da se nacionalno izjašnjava kao Hrvat, da nema bh. pasoš, ali ima državljanstvo Bosne i Hercegovine. Također je naveo da posjeduje državljanstva Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, te da se nalazi u srednjem imovinskom stanju. Kao argument protiv određivanja pritvora, sudu je ponudio dokumente Hrvatske i SAD-a, tvrdeći da oni predstavljaju garanciju da neće pobjeći.
Tužilac Dragoslav Gluhović je na ročištu ponovio razloge za traženje pritvora, navodeći da postoje jasni dokazi da je Ajanović koristio svoj društveni i institucionalni utjecaj kako bi zadržao poziciju dekana. Prema njegovim riječima, Ajanović je slao poruke i fotografije na kojima je zajedno s Đorđem Ždralom osobama koje su mu, kako je naveo, „smetale“, što je ocijenjeno kao vid pritiska.
Tužilac je naveo i da je Ajanović, preko posrednika Hilmije Garibovića i Denisa Stojnića, vršio pritisak na pojedine svjedoke. Također je istaknuto da iz prikupljenih dokaza proizlazi da su Ajanović i Hakalović bili u bliskim prijateljskim odnosima, te da je Hakalović, prema tvrdnjama Tužilaštva, djelovala u njegovu korist koristeći inspekcijska ovlaštenja.
Kao primjer navodnog utjecaja, Gluhović je naveo svjedočenje Rifeta Škrijelja, koji je, prema tužilačkim tvrdnjama, trpio pritiske i prijetnje inspekcijskim kaznama. U jednom slučaju, kako je rečeno na ročištu, Ajanović je poslao Škrijelju fotografiju sa Đorđem Ždralom uz poruku „pozdrav“, što je protumačeno kao zastrašivanje. Također je pomenut i slučaj restorana „Taverna“, kojem je, prema navodima Tužilaštva, iste noći poslana inspekcija nakon što Ajanoviću nije dozvoljen ulazak zbog neprimjerene odjeće.
Tužilac je dodatno naveo da postoje dokazi komunikacije između Dženite Viteškić i Ajanovića, u kojoj se navodi da se određene stvari mogu „preko Dalile iskomunicirati“, što Tužilaštvo smatra dokazom zloupotrebe službenog položaja.
Posebno je naglašeno da je Ajanović u ranijem periodu više od 200 puta prelazio državnu granicu, te da posjeduje imovinu u Sjedinjenim Američkim Državama, za koju, prema navodima Tužilaštva, plaća godišnji porez u iznosu od oko 11.000 dolara. Tužilaštvo smatra da sve navedeno dodatno ukazuje na opasnost od bjekstva.
Za Dalilu Hakalović je istaknuto da joj treba zabraniti kontakt sa svjedocima nad kojima je ranije vršila inspekcijski nadzor, kako ne bi mogla utjecati na njihove iskaze.
Odbrana Muhameda Ajanovića usprotivila se prijedlogu za određivanje pritvora. Njegov advokat Alen Nakić ocijenio je prijedlog Tužilaštva kao neosnovan, tvrdeći da nije ispunjen standard dokazivanja. Naveo je da njegov branjenik nije ni prijavljen za djela koja mu se stavljaju na teret, te da stoga ne može biti osnova za određivanje pritvora.
Nakić je podsjetio i na ranije parnične postupke u kojima je Ajanović svjedočio u korist Sebije Izetbegović, navodeći da je tada iznosio tvrdnje o načinu formiranja Komisije za oduzimanje akademskih titula. Također je naglasio da Ajanović, prema njegovom stavu, nije mogao počiniti jedno od krivičnih djela jer u relevantnom periodu nije bio odgovorna osoba za tu radnju.
Sud će odluku o prijedlogu za pritvor i mjerama zabrane donijeti naknadno.
