Prema riječima doktorice Sane Sadoxai, čak 90 posto srčanih udara povezano je s jutarnjom navikom izostanka kretanja odmah nakon buđenja, što povećava upale i rizik od metaboličkih poremećaja.
Bolesti srca i krvnih sudova i dalje su vodeći uzrok smrti u svijetu. Iako se često naglašava uticaj ishrane, stresa i genetike, jedna doktorica tvrdi da se ogroman broj srčanih udara može dovesti u vezu s naizgled bezazlenom jutarnjom rutinom.
Doktorica Sana Sadoxai, koju na društvenim mrežama prati veliki broj ljudi, upozorava da problem počinje odmah nakon buđenja, kada tijelo ostaje u stanju mirovanja.
Kako navodi, mnogi ljudi se ujutro probude, posegnu za telefonom, sjednu ili leže još neko vrijeme i tek onda u žurbi izlaze iz kuće. Takva rutina, prema njenim riječima, održava tijelo u stanju niske aktivnosti, ali visoke upale, što vremenom dovodi do inzulinske rezistencije, nakupljanja masnih naslaga na stomaku, povišenog krvnog pritiska i metaboličkih poremećaja. Sve to značajno povećava rizik od ranog srčanog udara, posebno kod osoba koje imaju višak kilograma.
Rješenje, tvrdi doktorica, ne zahtijeva velike promjene niti dugotrajne treninge. Dovoljno je pet do sedam minuta laganog jutarnjeg kretanja, poput brzog hodanja, istezanja ili vježbi disanja. Takva kratka aktivnost potiče cirkulaciju, aktivira metabolizam, stabilizira nivo šećera u krvi i pruža snažnu zaštitu srcu.
Posebno upozorava da se ne smiju ignorisati rani metabolički znakovi poput gojaznosti, tvrdokornih masnih naslaga na stomaku, hroničnog umora, kratkog daha ili dijabetesa. To su, kako ističe, jasni signali da tijelo ulazi u zonu povećanog srčanog rizika.
Srčani udar, odnosno infarkt miokarda, nastaje kada se dotok krvi u srce naglo prekine, najčešće zbog krvnog ugruška. Najčešći simptom je bol u prsima, koja se može opisati kao pritisak, stezanje ili težina, ali postoje i drugi znakovi. Bol se može širiti u ruke, vrat, vilicu, leđa ili stomak, a mogu se javiti i vrtoglavica, hladan znoj, kratak dah, mučnina, povraćanje ili snažan osjećaj tjeskobe.
U slučaju sumnje na srčani udar, neophodno je odmah pozvati hitnu pomoć. Dugoročno, rizik se može smanjiti zdravijim načinom života, prestankom pušenja, održavanjem zdrave tjelesne težine, uravnoteženom ishranom bogatom vlaknima te redovnom fizičkom aktivnošću.
