Darijana Filipović otkrila stav HDZ-a o novoj vlasti: „Nemam popis zabranjenih stranaka“

Kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Darijana Filipović, koja je prema dostavljenim informacijama pobijedila na Općim izborima 2026. godine za članicu Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, gostovala je u Dnevniku D Federalne televizije. Tom prilikom govorila je o formiranju nove vlasti, budućem radu Predsjedništva BiH, odnosima sa susjednim državama i navodima o mogućem pomilovanju Milorada Dodika.

Filipović je poručila da HDZ BiH ne namjerava unaprijed isključivati političke stranke iz razgovora o formiranju vlasti, naglašavajući da će se pregovori voditi na osnovu izbornih rezultata i principa koje je stranka postavila.

„Nemam popis zabranjenih stranaka“

Govoreći o mogućim koalicijama, Filipović je istakla da ne podržava političku isključivost i unaprijed postavljene zabrane u pregovorima.

„Nemam popis zabranjenih stranaka. Smatram da politička isključivost i ucjene u posljednjih 30 godina nisu donijele ništa dobro Bosni i Hercegovini. Nećemo određivati ni bošnjačkom ni srpskom narodu ko će ih predstavljati u vlasti. Isto očekujemo i za sebe i toga ćemo se držati“, poručila je.

Kao ključne principe HDZ-a BiH u pregovorima navela je stabilnu parlamentarnu većinu, ravnopravnost konstitutivnih naroda, poštivanje izborne volje građana i konkretne razvojne programe.

Posebno je naglasila važnost stabilne većine, podsjećajući na probleme iz prethodnog mandata, kada su pokušaji promjene političkih odnosa unutar vlasti, prema njenoj ocjeni, dovodili do institucionalnih blokada.

Izborni zakon ponovo u fokusu

Filipović je govorila i o položaju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ističući da HDZ BiH želi pronaći trajno rješenje kojim bi se, kako je navela, izbjegla zavisnost izbora od političke matematike.

„Stabilna parlamentarna većina nam je neophodna jer smo u prethodnom mandatu vidjeli da pokušaji promjene većina često dovode do institucionalnih blokada. Važno je pronaći trajno rješenje kako pozicija hrvatskog člana Predsjedništva više ne bi zavisila od izborne matematike, već da se to pitanje riješi kroz Izborni zakon“, naglasila je Filipović.

Njena izjava ponovo je otvorila pitanje izmjena Izbornog zakona BiH, koje HDZ BiH već duže vrijeme ističe kao jedan od važnih političkih prioriteta.

Šta je rekla o mogućoj saradnji s hrvatskom Petorkom?

Osvrnula se i na mogućnost saradnje s hrvatskom Petorkom, ali nije željela prejudicirati eventualne koalicijske dogovore.

„Eventualna saradnja i razgovori o mogućim koalicijama bit će zasnovani isključivo na izbornim rezultatima. O tome će odlučivati stranačka tijela HDZ-a Bosne i Hercegovine, zbog čega je preuranjeno govoriti o konkretnim dogovorima“, navela je.

Time je poručila da će konačna odluka o eventualnoj saradnji zavisiti od rezultata izbora i odluka nadležnih stranačkih organa, a ne od unaprijed najavljenih koalicijskih kombinacija.

„Pomilovanje Dodika ne smije biti predmet političke trgovine“

Jedna od tema razgovora bili su i medijski navodi o mogućem dogovoru predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića i Milorada Dodika o pokretanju postupka Dodikovog pomilovanja.

Filipović je odbacila tvrdnje da takav dogovor postoji, navodeći da je za njih prvi put saznala iz medija.

„Ne postoji. Nije ni postojao. Prvi put sam za to pročitala u medijima i doživjela to kao politički spin tokom kampanje. Kada je riječ o institutu pomilovanja, on ne smije niti će biti predmet političke trgovine. To je jasno definisan mehanizam koji je uređen zakonom“, istakla je.

Njena izjava predstavlja direktno odbacivanje navoda o navodnom dogovoru između Čovića i Dodika, dok konkretni detalji takve tvrdnje nisu predstavljeni u dostavljenom materijalu.

Ne planira automatski opozivati ambasadore

Filipović se osvrnula i na najavljeno preispitivanje diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine. Pojasnila je da ne planira automatski opozivati ambasadore koje je imenovao aktuelni član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Time je nagovijestila da bi eventualne promjene u diplomatskoj mreži trebalo posmatrati kroz procjenu njenog funkcionisanja, a ne kao automatsku smjenu svih kadrova imenovanih u prethodnom periodu.