Bolesti srca i krvnih sudova i dalje su među vodećim uzrocima smrti širom svijeta, zbog čega stručnjaci sve više upozoravaju na važnost preventivnih pregleda i redovne kontrole krvnih nalaza.
Intervencijski kardiolog dr. Bradley Serwer otkrio je koje vrijednosti prvo provjerava kada pregleda nalaze svojih pacijenata i zašto upravo one mogu ukazati na povećan rizik od srčanog ili moždanog udara.
LDL kolesterol i trigliceridi najvažniji pokazatelji
Prema riječima dr. Serwera, prve vrijednosti na koje obraća pažnju su LDL kolesterol i trigliceridi.
„Kolesterol je jedan od najvažnijih faktora rizika koji možemo kontrolisati kada je riječ o razvoju koronarne bolesti srca“, istakao je kardiolog.
LDL se često naziva „lošim kolesterolom“ jer se može taložiti na zidovima arterija i stvarati naslage koje otežavaju protok krvi. Takve promjene povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara.
Šta je opasan LDL kolesterol?
Kada je LDL povišen, u krvnim sudovima dolazi do nakupljanja plaka i kalcija, što može dovesti do ateroskleroze.
Ako dođe do pucanja tih naslaga, organizam može stvoriti krvni ugrušak koji blokira protok krvi prema srcu ili mozgu.
Kardiolozi upozoravaju da upravo zato redovna kontrola krvnih nalaza može pomoći u ranom otkrivanju problema i sprječavanju ozbiljnih komplikacija.

Poželjne vrijednosti LDL kolesterola
Stručnjaci navode da ciljne vrijednosti zavise od zdravstvenog stanja i faktora rizika:
- ispod 130 mg/dL za osobe niskog rizika
- ispod 100 mg/dL za osobe srednjeg rizika
- ispod 70 mg/dL za osobe visokog rizika
- ispod 55 mg/dL za osobe vrlo visokog rizika
Osobe koje imaju dijabetes, bolesti srca, probleme s bubrezima ili puše smatraju se rizičnijom grupom.
Šta su trigliceridi?
Trigliceridi predstavljaju masnoće u krvi koje su direktno povezane s ishranom.
Njihove vrijednosti mogu brzo rasti nakon obroka bogatih masnoćama i šećerima, a dugotrajno povišene vrijednosti mogu povećati rizik od bolesti srca i upale pankreasa.
Idealno bi bilo da trigliceridi budu ispod 150 mg/dL.
Kako sniziti kolesterol?
Kardiolozi ističu da se nivo kolesterola može poboljšati promjenom životnih navika.
Najvažnije preporuke uključuju: Redovnu fizičku aktivnost, smanjenje unosa zasićenih masnoća, više vlakana u ishrani i održavanje zdrave tjelesne težine.
Posebno se preporučuje konzumacija zobi, ječma, graha, voća i povrća, dok bi trebalo smanjiti unos prerađenog i crvenog mesa.

Kada su potrebni lijekovi?
Ako promjene ishrane i fizička aktivnost ne daju dovoljne rezultate, ljekar može preporučiti terapiju za snižavanje kolesterola.
Najčešće se koriste statini i drugi lijekovi koji pomažu u kontroli masnoća u krvi i smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Stručnjaci naglašavaju da redovni pregledi i pravovremena kontrola krvnih nalaza mogu igrati ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca.
