Američki zračni napadi pod kodnim imenom “Ponoćni čekić” označili su drastičan preokret u geopolitičkim odnosima. Dana 22. juna, sedam nevidljivih bombardera B-2 Spirit izvelo je napad na tri ključna iranska nuklearna postrojenja, bacivši 14 specijalnih bombi za probijanje bunkera GBU-57 na podzemni kompleks Fordow, dok su američke podmornice ispalile 30 krstarećih raketa na ciljeve u Natanzu i Isfahanu.
Sjedinjene Američke Države su ovim napadom zvanično ušle u izraelsko-iranski sukob, što je izazvalo momentalnu reakciju Teherana. Iranske snage uzvratile su raketnim napadima na izraelske gradove Tel Aviv i Haifu, gađajući stambene objekte i aerodrom Ben Gurion. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da nije zabilježeno povećanje zračenja, ali strahovi od nuklearne kontaminacije rastu.
Globalne reakcije i osude
Ujedinjene nacije osudile su američki napad kao “opasnu eskalaciju”, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio da je napad bio “precizan i izvanredno izveden”. Donald Trump je izjavio da “Iran više neće biti nasilnik na Bliskom istoku” i zaprijetio još jačim mjerama ukoliko Iran napadne američke ciljeve u regiji.
Prema tvrdnjama analitičara, ovo bi mogao biti početak “brze vojne operacije” SAD-a, dok drugi upozoravaju da je riječ o sukobu koji bi se mogao pretvoriti u dugotrajan i destabilizirajući rat.
Prijetnja zatvaranjem Hormuškog tjesnaca
Iran je nagovijestio da bi mogao zatvoriti Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za izvoz nafte. Taj potez bi izazvao ogromne ekonomske posljedice i mogao gurnuti svjetsku ekonomiju u krizu.
Larry Fink: Težje je predvidjeti narednih 7 dana nego 2050. godinu
Predsjednik i izvršni direktor kompanije BlackRock, Larry Fink, izjavio je kako je “svijet toliko nestabilan da je lakše predvidjeti 2050. godinu nego šta će se desiti u narednih 7 dana”. U svjetlu aktuelnih dešavanja, ova izjava dobija novu težinu.
Američki problemi sa zalihama oružja
Zbog slanja ogromnih količina oružja Ukrajini, SAD i njeni saveznici poput Japana i Južne Koreje, počinju osjećati nestašicu. Posljednja pošiljka PZO sistema, prvobitno namijenjena Ukrajini, preusmjerena je prema Izraelu.
Summit G7 i Trumpov stav
Na nedavnom summitu G7 u Kanadi, Trump se usprotivio uvođenju novih sankcija Rusiji i pozvao na povratak Rusije u format G8. Također je najavio obustavu planiranih carina na ruske energente, što su mnogi protumačili kao pragmatičan potez u svjetlu novog bliskoistočnog sukoba.
Trumpova kontradikcija: mirotvorac ili ratni vođa?
Trump je do sada gradio imidž “predsjednika mirotvorca”, istaknuvši da tokom svog prvog mandata nije pokrenuo nijedan rat. Međutim, sada se suočava s kritikama svoje najvjernije baze birača – tzv. MAGA pokreta – koji su protiv novog rata s Iranom. Prema anketi Ipsosa, 60% Amerikanaca protivi se američkom vojnom angažmanju u Iranu.
Sukob sa Tuckerom Carlsonom i medijska blokada
Poznati konzervativni novinar Tucker Carlson, nekadašnji Trumpov saveznik, otvoreno je kritikovao aktuelnu politiku prema Iranu. Intervju s republikanskim senatorom Tedom Cruzom, u kojem je Carlson ukazao na nedostatak osnovnog znanja o Iranu među kreatorima politike, izazvao je dodatne kontroverze.
Ukrajina pala u drugi plan
Zbog izraelsko-iranskog sukoba, Ukrajina je gotovo potpuno nestala iz američkih medija. Zapadna podrška Kijevu slabi, a oružje se preusmjerava prema Izraelu. Evropski lideri sve otvorenije govore o tome kako Ukrajina “ratuje za zapadne interese”, dok se istovremeno intenzivira pomoć Izraelu.
Zaključak: Novi rat sa starim posljedicama
Donald Trump se sada nalazi pred najopasnijom odlukom svoje političke karijere. Ušavši u novi rat, rizikuje podršku vlastitog biračkog tijela, ali i destabilizaciju čitavog Bliskog istoka. Geopolitička slika svijeta mijenja se iz dana u dan, a sljedećih sedam dana mogli bi odlučiti smjer u kojem će ići budućnost cijele planete prenosi Slobodna Bosna
