Nakon gotovo četiri mjeseca odsustva, Darko Ćulum odlučio je da se vrati na direktorsku poziciju u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), što je izazvalo brojne reakcije i otvorilo pitanje odgovornosti domaćih institucija u Bosni i Hercegovini. Njegov povratak ogolio je sve slabosti institucionalnog sistema, ne samo u smislu ličnog postupanja, već i zbog izostanka pravovremene reakcije nadležnih tijela.
Ćulum je 9. jula obavijestio Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH da odustaje od zahtjeva za razrješenje koji je sam podnio 18. marta. Istovremeno je najavio da će od 14. jula nastaviti obavljati dužnost direktora SIPA-e do izbora novog rukovodioca. Kao obrazloženje, naveo je da Vijeće ministara BiH njegov raniji zahtjev nikada nije ni razmatralo, što znači da formalno razrješenje nije stupilo na snagu. U međuvremenu, boravio je u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, po osnovu sporazuma o eksternom premještanju.
Institucionalni vakuum i ignorisanje zakonskih procedura
U cijelom procesu izostale su ključne zakonske procedure. Treća hitna sjednica Nezavisnog odbora zakazana je za četvrtak, s jednom tačkom dnevnog reda: razmatranje Ćulumovog povlačenja ostavke. No, kada je u aprilu Odbor razmatrao njegov prvobitni zahtjev za razrješenje, zaključeno je jednoglasno da nije nadležan da o tome odlučuje.
Poslanik Jasmin Emrić ranije je uputio pitanje SIPA-i da li je postupano u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima i da li je donijeto rješenje o prestanku radnog odnosa Ćuluma. Odgovor koji je stigao iz Vijeća ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, bio je jasan: SIPA nije preduzimala nikakve radnje u vezi s njegovim radnopravnim statusom.
Teža povreda službene dužnosti?
Emrić smatra da je Nezavisni odbor imao jasnu obavezu da postupi po ostavci, jer je Ćulum odmah nakon njenog podnošenja prestao dolaziti na posao.
“Nezavisni odbor je morao donijeti prijedlog odluke o prekidu radnog odnosa. Radi se o težoj povredi službene dužnosti, jer direktor SIPA-e više mjeseci nije obavljao svoju funkciju. Odbor nije djelovao u skladu sa svojim nadležnostima, i za to snosi odgovornost”, rekao je Emrić za naš list.
Pitanja koja ostaju bez odgovora su brojna: kako je moguće da se jedan od najviših policijskih dužnosnika samoinicijativno povuče sa funkcije, bez formalnog razrješenja? Kako je moguće da se nakon višemjesečne odsutnosti jednostavno vrati na istu funkciju – bez ikakve procedure? I zašto niko u institucionalnom lancu nije reagovao u skladu sa zakonom?
Ćulumov potez kao simptom šire krize
Ovaj slučaj nije izolovan incident, već simptom dublje krize upravljanja u Bosni i Hercegovini. Ćulumov povratak, bez ikakve pravne prepreke, ukazuje na to da sistem ne samo da toleriše institucionalnu pasivnost – već je i omogućava.
Pitanje je sada: hoće li Nezavisni odbor, Vijeće ministara i druge odgovorne institucije imati snage i političke volje da sankcionišu nepoštovanje procedure i zaštite minimum institucionalnog integriteta – ili ćemo svjedočiti još jednom presedanu u kojem odgovornost ostaje mrtvo slovo na papiru.
