Milorad Dodik na raskršću: Kako planira izbjeći zatvor i ostati politički aktivan?
Nakon što je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, suočava se s nizom zakonskih, političkih i institucionalnih prepreka. Ipak, i u ovom pravnom lavirintu, Dodik pokušava pronaći prostor za političko preživljavanje – kako u institucijama, tako i unutar stranke koju vodi.
Strategija: Novčana kazna umjesto zatvora
Iako je Sud BiH izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, Dodik ima zakonsko pravo da traži njeno pretvaranje u novčanu kaznu. Prema Zakonu o izvršenju krivičnih sankcija Bosne i Hercegovine, kazna zatvora do jedne godine može biti zamijenjena novčanom ukoliko osuđeni to zatraži i u predviđenom roku uplati iznos u budžet institucija BiH.
Procedura je jasna: kada primi uputni akt iz Suda BiH, Dodik može podnijeti zahtjev za zamjenu kazne. Ukoliko sud prihvati zahtjev, biće donijeto novo rješenje, a Dodik će imati rok od 30 dana da uplati iznos. Plaćanjem te kazne, izbjegava zatvor, ali ne i druge posljedice presude.
Ovim potezom, Dodik također izbjegava mogućnost da Sud za njim raspiše potjernicu, što bi se desilo u slučaju da se ne pojavi na izdržavanju kazne u ostavljenom roku.
Gubitak funkcije predsjednika Republike Srpske
Presuda, međutim, sa sobom nosi i automatske političke posljedice. Centralna izborna komisija BiH (CIK) priprema se da donese odluku o prestanku Dodikovog mandata. Prema važećem zakonodavstvu, izabrani zvaničnik gubi mandat danom pravosnažnosti presude kojom je osuđen na šest mjeseci zatvora ili više.
Nakon što CIK dostavi odluku Dodiku, on ima pravo žalbe Apelacionom odjeljenju Suda BiH. Rok za žalbu, međutim, ne počinje teći dok Dodik ne primi odluku, što mu otvara mogućnost da privremeno “kupuje vrijeme” izbjegavajući prijem dokumenta.
Ipak, stručnjaci ističu da se čak i u tom slučaju njegov manevarski prostor brzo sužava. Kada presuda postane konačna i sve žalbe budu iscrpljene, Dodik više neće moći obavljati ovlaštenja iz nadležnosti predsjednika RS – bez obzira na to da li fizički boravi u predsjedničkom kabinetu.
Pravne posljedice: Zabrana obavljanja javne dužnosti
Dodikova presuda temelji se na članu 203a Krivičnog zakona BiH, koji propisuje kazne za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. Osim kazne zatvora, zakon nalaže i sigurnosnu mjeru – zabranu obavljanja javnih dužnosti.
To znači da Dodik, po sili zakona, narednih šest godina ne može biti izabran ili imenovan na bilo koju funkciju u zakonodavnim, izvršnim, pravosudnim ili upravnim institucijama koje se finansiraju iz budžeta – bilo da se radi o općinskom vijeću, entitetskoj skupštini, Vijeću ministara ili Predsjedništvu BiH.
Dodatne posljedice uključuju prestanak službene dužnosti, oduzimanje eventualnih odlikovanja, te zabranu budućeg sticanja javnih funkcija u bilo kojem tijelu koje se finansira iz javnih sredstava.
Može li ostati na čelu SNSD-a?
Pitanje koje se logično nameće jeste – da li Milorad Dodik može ostati predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)? Odgovor nije jednoznačan.
Iako Zakon o krivičnim sankcijama jasno zabranjuje obavljanje funkcija u tijelima koja se finansiraju iz javnih sredstava, status političkih stranaka kao “organa” nije precizno definisan. Time se otvara prostor za različita tumačenja.
Međutim, OHR je u aprilu ove godine donio odluku kojom se obustavlja finansiranje političkih stranaka SNSD i Ujedinjena Srpska iz javnih budžeta. Time su ove stranke formalno ostale bez finansijske veze s državom, što može poslužiti kao argument da funkcija predsjednika SNSD-a ne potpada pod zabrane izrečene zakonom. Ipak, to ostaje pravno sivo područje koje bi moglo postati predmet daljih tumačenja ili sudskih sporova.
Politička kriza i institucionalni haos
Ako Milorad Dodik odluči da se ogluši o odluku CIK-a i nastavi dolaziti na posao, potpisivati akte i donositi odluke – to više neće imati pravno dejstvo. On neće moći izdavati ukaze, potpisivati zakone niti upravljati budžetskim sredstvima iz pozicije predsjednika.
U tom slučaju, Bosna i Hercegovina se suočava s još dubljom institucionalnom krizom. Pravni poredak bi bio doveden u pitanje, a vjerovatna su i nova krivična gonjenja za „neizvršavanje sudske odluke“.
Opozicija u Republici Srpskoj već najavljuje bojkot prijevremenih izbora koje bi CIK trebao raspisati po oduzimanju Dodikovog mandata. Ako do bojkota dođe, legitimitet izbora za novog predsjednika RS mogao bi biti ozbiljno doveden u pitanje.
Prijevremeni izbori pod znakom pitanja
CIK će, po zakonu, morati raspisati prijevremene izbore koji bi se trebali održati najkasnije sredinom novembra. Ipak, neizvjesno je da li će izbori biti sprovedeni ako opozicija odluči da ih bojkotuje, kao što je već najavljeno iz PDP-a.
Bez učešća više političkih aktera, izbori bi izgubili demokratski legitimitet, a nova vlast – bez obzira na formalnu izbornu pobjedu – bila bi osporavana. Ovaj scenarij vodi ka novom institucionalnom vakuumu u Republici Srpskoj i dodatnom jačanju tenzija unutar političkog sistema BiH.
Zaključak: Pravni okvir jači od političke volje?
Milorad Dodik se nalazi u jednoj od najizazovnijih faza svoje političke karijere. Premda koristi sve zakonski dostupne mehanizme da ublaži posljedice presude – uključujući konverziju kazne i odlaganje prijema akata – njegovo povlačenje s funkcije predsjednika RS je, po svemu sudeći, neminovno.
No, u složenom pravno-političkom sistemu Bosne i Hercegovine, čak i ono što je pravno jasno – može postati politički sporno. U narednim danima će se pokazati da li će institucije sistema uspjeti sačuvati autoritet zakona ili će se politička volja ponovo nametnuti kao faktor iznad pravnog poretka.
